Znanstvenici su prvi put dokazali da mogu koristiti ovu virusnu DNK, poznatu kao 'retroelements', za predviđanje starosti ljudskih stanica s 'visokom točnošću', prenosi Daily Mail. Posljednjih godina, ova naizgled neaktivna 'beskorisna' DNK iz retroelemenata povezana je sa svime, od obrazaca spavanja i formiranja sjećanja do bipolarnog poremećaja. Opremljeni svojom novom sposobnošću praćenja starosti osobe putem ove drevne virusne DNK, znanstvenici sada planiraju istražiti mogu li novi antivirusni tretmani preokrenuti uvjete starenja, deaktiviranjem najgorih od ovih virusnih gena. Novo istraživanje koristi prethodno nepoznate značajke DNK, stvarajući biološki sat za praćenje starosti osobe putem kemijskih promjena unutar DNK.
VEZANI ČLANCI:
Istraživači sada vjeruju da bi nove antiretrovirusne terapije, slične onima koje se koriste u borbi protiv HIV virusa i AIDS-a, jednog dana mogle pomoći u preokretanju znakova starenja. “Naši nalazi ukazuju na to da retroelementni satovi hvataju prethodno neotkrivene aspekte biološkog starenja,” rekao je koautor studije dr. Michael Corley, docent imunologije na Weill Cornell Medicine u New Yorku. Dr. Corley je naglasio da bi nova tehnika izračunavanja starosti iz ove studije, koju je njegov tim nazvao 'Retro-Age', “mogla otvoriti vrata budućim tretmanima za ove i druge uvjete povezane sa starenjem.”
U središtu njihove nove metode otkrivanja starosti je proces nazvan 'metilacija', u kojem se dijelovi DNK lanca zamjenjuju mješavinom atoma ugljika i vodika, nazvanom 'metilna skupina', kemijska oznaka koja tada aktivira taj gen. Promjene u ovim 'kemijskim oznakama' na nekim drevnim virusnim 'retroelementima' čini se da su povezane s upalama, nestabilnošću unutar genoma i nekim bolestima povezanim sa starenjem. “Reaktivacija specifičnih retroelemenata povećava se s godinama, potencijalno dovodeći do bioloških obilježja starenja,” rekao je dr. Corley.
VEZANI ČLANCI:
Istraživač s Weill Cornella, koji se specijalizirao za takozvane 'epigenetske' markere, također je napomenuo da je 'stanična senescencija', ili fenomen prestanka umnožavanja stanica putem stanične diobe, također povezana s ovom aktiviranom drevnom virusnom DNK. Tim je teoretizirao da bi tretmani koji bi mogli spriječiti da ova drevna virusna DNK postane aktivna mogli vratiti sat unazad za mnoge fizičke simptome starenja, od oštećene kože do usporenog rasta mišića, iako možda neće ‘izliječiti’ samo starenje. Novo istraživanje, objavljeno ovog mjeseca u časopisu Aging Cell, koristilo je AI model strojnog učenja kojeg je kreirala medicinska tvrtka TruDiagnostic iz Kentuckyja za praćenje metilacije DNK. Model tvrtke treniran je na DNK podacima otprilike 12.670 ljudi u dobi od 12 do 100 godina. Prošla istraživanja su pokazala da čak 8 posto ljudskog genoma čine virusi, poput drevnih virusnih retroelemenata u središtu nove studije. Tehnika 'Retro-Age' koju su razvili dr. Corley i njegovi kolege pokazala je obećanje u dva područja. Prvo, pomogla im je preciznije identificirati i dokumentirati kada se takozvana biološka i kronološka dob osobe razlikuju. Kronološka dob mjeri se jednostavno kao broj godina koliko su bili živi. Dok je biološka dob koliko stare stanice izgledaju na temelju njihovog zdravlja i performansi.
VEZANI ČLANCI:
No, drugo, njihov rad otkrio je anti-aging učinak povezan s antiretrovirusnim lijekovima za borbu protiv virusa, poput onih koji se koriste za liječenje osoba s HIV/AIDS-om. Tim se sada nada da će provesti nova istraživanja kako bi utvrdili može li taj učinak tih tretmana imati sličan anti-aging učinak na ljude koji se već ne bore s HIV-om ili nekim drugim virusom koji potiskuje imunološki sustav. “Hoće li se antiretrovirusna terapija moći koristiti kao terapija za poboljšanje zdravlja i povećanje životnog vijeka,” napisali su u novoj studiji, “zahtijeva daljnja istraživanja.”
Njihov sljedeći korak, rekli su istraživači, je provođenje dugoročnog istraživanja onih koji primaju takve terapije za zaštitu od HIV-a unaprijed, prije nego što dođe do moguće buduće izloženosti, putem tretmana poznatih kao preekspozicijska profilaksa (PrEP).
Znanstvenici otkrili: Koliko često trebate voditi ljubav da biste usporili starenje
