Što je razvikana španjolska Mallorca za Mediteran, to je otok Lošinj za Jadran, tvrdi britanski Daily Mail uz predviđanje da će se hrvatski otočki biser vrlo brzo pretvoriti u jednu od najuzbudljivijih destinacija na svijetu. Britanski novinar kao da je negdje čuo našeg ministra Darka Lorencina koji ovoga ljeta, obilazeći Jadran, ponavlja da izvrsni turistički rezultati potvrđuju da se strateški plan razvoja turizma ostvaruje i Hrvatsku vodi cilju – da 2020. bude jedna od 20 najpoželjnijih svjetskih destinacija. Šumoviti Lošinj još prije 120 godina prepoznala je austrougarska aristokracija kao oazu zdravlja, čak je i proglašen prvim turističkim otokom na austrijskoj rivijeri, a već je nadaleko poznato turističko odredište. Ulaganja najveće turističke kompanije, malološinjske Jadranke, u obnovu hotela i vila i repozicioniranje tvrtke na tržištu kao i planirane investicije Lošinj će sigurno uvrstiti u top-destinacije Mediterana.
Ovih kolovoških dana samo će sretnik naći vez među natiskanim jahtama u malološinjskoj luci, Jadrankini hoteli su popunjeni, ni iznajmljivači se ne žale, a u kampu na Čikatu grad je šatora i kućica sa 4500 gostiju, koji od prije mjesec dana imaju i aquapark s morskom vodom, jedini takav na našim otocima. S rive isplovljavaju izletnički brodovi puni turista do obližnjih otoka arhipelaga, pješčanog Suska, cvjetnog Ilovika, Srakana ili kakve skrovite plaže u uvalama okruženim borovima.
– Došli su Talijani, čujete ih. Oni su uvijek najglasniji. A i da nisu tako bučni, znamo da su oni jer se najviše traže kroasani i "kafe". Evo sve smo već prodali – kaže Haris, konobar u slastičarnici na rivi.
Hoće li Lošinj postati Mallorca? – pitamo. Sliježe ramenima, kaže, ne znam, možda.
– Znat ćemo da je tako kad turisti eure počnu trošiti kao što to čine tamo – dodaje pa otrči za poslom.
Lošinj, naravno, nije nalik španjolskom otoku i onoj vrsti turizma jer Lošinjani, zahvaljujući blagoj mediteranskoj klimi s više od 2600 sunčanih sati godišnje, borovim šumama i s bogatstvom aerosola u zraku, teže i uspijevaju razvijati drugačiju vrstu turizma pa su usporedbu sa španjolskim otokom shvatili tek kao poruku da će uskoro biti popularni kao Mallorca. I to im se sviđa. A priča u britanskim novinama, e to je, kažu, reklama bolja od bilo kakvog oglasa ili klasičnog predstavljanja turističke ponude. Kao i Apoksiomen, brončani kip grčkog atleta pronađen 1997. godine na morskom dnu između otočića Vele Orjule i otoka Lošinja, koji će nakon što je pokazan u svjetskim muzejima vratiti u Mali Lošinj. Podsjetit će vas Lošinjani u razgovoru i na dupine u svom arhipelagu i uputiti vas u šetnju miomirisnim vrtom uvjeravajući vas da svako malo dijete u Lošinju zna za Ambroza Haračića i da se na otoku može izbrojiti više od tisuću vrsta aromatičnog i ljekovitog bilja.
Uloženo 130 milijuna eura
Kao vrijedan potencijal prepoznao je sve čime se na Lošinju diče i britanski novinar, kojega se posebno dojmilo kako u vodećoj otočkoj turističkoj kompaniji, koja ostvaruje više od polovice godišnjeg turističkog prometa na Lošinju promišljajući svoj razvoj, "dižu" destinaciju .
– Investicijski ciklus u koji smo krenuli prije sedam godina sada je, recimo to tako, na pola puta. Gdje je uloženo više od 130 milijuna eura, vidi se, a još isto toliko novca ulažemo u nove projekte, od kojih su i za Jadranku i za Lošinj najvažniji aerodrom i golf kako bi lošinjski turistički proizvod visokog standarda bio smislena cjelina – kaže Sanjin Šolić, predsjednik uprave Jadranke, uvjeren da će uloženo "bogatstvo", kako su to nazvali u britanskim novinama, Lošinj učiniti destinacijom bez konkurencije na Jadranu i prvom destinacijom zdravlja i vitalnosti na Mediteranu. Vlasnik Jadranke je zagrebačka tvrtka Beta ulaganja, iza koje stoji društvo za upravljanje investicijskim fondovima UK Prosmvyaza iz Rusije, od koje uprava Jadranke ima veliku podršku otkako je krenula u milijunske investicije.
– Zdravstveni turizam i golf, to je niša koja će nas gurnuti u vrh, jači marketing od toga nama ne treba – govori Šolić. Svima je jasno, nastavlja, da mi nismo Mallorca, masovnost je nešto od čega bježimo, naš adut je već više od stoljeća to što Lošinj ima sve atribute klimatskog lječilišta i investirati se počelo kako bi se podigla kvaliteta, a ne povećali smještajni kapaciteti. Nismo ništa novo gradili, samo obnavljali i podizali standard. Lani u srpnju otvoren je obnovljeni 50 milijuna eura vrijedan hotel Bellevue, prvi lošinjski hotel s pet zvjezdica, prekrasno luksuzno zdanje u uvali Čikat koja cijela, uz uređenu šetnicu i plaže, postaje elitna zona s pet zvjezdica, najluksuznija na otoku, prava carska uvala kakva je bila u vrijeme Austro-Ugarske. Ondje je obnovljena i uređena i vila Hortensia, za koji dan otvara se i Boutique Hotela Alhambra s vilom Augustom, a do iduće godine i hotel Helios doživjet će preobrazbu i okititi se s pet zvjezdica nudeći gostima holistički i spa-pristup wellnessu. Riječ je o manjim luksuznim objektima koji imaju specijaliziranu ponudu i uslugu osoblja na najvišoj razini što se, uvjerili smo se i sami, osjeti na svakome koraku. Prije zone Čikat Jadranka je u Sunčanoj uvali uredila hotele Auroru i Vesperu, prvi je wellness-hotel, drugi ima oznaku family, dok je hotel Punta u Velom Lošinju, gradiću koji je Britance podsjetio na Portofino, temeljitim preuređenjem postao Vitality hotel.
Šolić ne zaboravlja istaknuti da su investicije većinom dijelom pokrili kreditima HBOR-a koji su za ulaganja na otocima vrlo povoljni, a snažan razvojni zamah Jadranke ima podršku lokalne vlasti i Primorsko-goranske županije.
– Ne možemo se požaliti ni na državu, ništa nismo tražili osim da se stvore uvjeti koji bi omogućili izvlaštenje na zemljištu potrebnom za aerodrom, i to smo dobili izmjenom zakona – kaže prvi čovjek Jadranke dodajući da je za njih aerodrom strateški projekt iako sam po sebi nije isplativ.
– Ako imate elitnu zonu, hotele s pet zvjezdica, visok standard za određenu vrstu gostiju, onda morate imati aerodrom, to je uvjet za dolazak željene klijentele. Niste konkurentni ako ste prometno izolirani, a aerodrom rješava glavni problem, dostupnost destinacije i zato je uređenje postojeće zračne luke, odnosno produljenje piste, preduvjet za sve ovo što radimo – objašnjava. Kako se na tom projektu vrijednom 25 milijuna eura radi ubrzanim tempom, vjeruje da će ujesen iduće godine Lošinj imati zračnu luku s pistom na koju će moći slijetati veliki zrakoplovi. Puni gostiju, naravno. Za golf-igralište, zapravo dva sa 18 rupa koji će moći ugostiti svjetske turnire, hotel i luksuzne vile, marinu i helidrom, što je pak investicija od stotinjak milijuna eura, Lošinjani imaju lokaciju na Punta Križu, na predjelu Matalda. Riječ je o 350 hektara zemljišta na lokaciji koju "kao da je sam Bog namijenio za golf". Riječi su to, prenosi Šolić, slavnog golfera Ernieja Elsa nakon što je nedavno obišao Mataldu.
Els promotor golfišta
Upravo je Els, bivši svjetski broj 1, još jedan as iz rukava jer upravo će on sa svojim timom projektirati kompleks golf igrališta, a njegovo ime već jamči da će igrači iz cijeloga svijeta doći na Lošinj. Na terenima koje je napravio "The Big Easy", poznato je, igra elita. A kad jednom dođu i vide da se može igrati cijele godine, sigurno će ponovno doći.
Slavni golfer doista nije pogriješio spominjući Boga jer je zemljište budućeg golf-kompleksa u vlasništvu Crkve, koja ga je u koncesiju na 50+50 godina dala Jadranki mudro procjenjujući da na taj način čini dobru stvar u interesu Lošinja.
– Pripreme za gradnja terena za golf trebala bi krenuti nakon izmjena županijskog prostornog plana, koji ovu lokaciju nije bio predvidio za tu namjenu, no riječ je o velikom poslu pa računamo da nam treba najmanje tri, četiri godine – kaže Šolić. Napominje da će igrališta na Mataldi biti građena uz najviše ekološke standarde i najveću moguću zaštitu i očuvanje prirodnog okruženja. Lošinj ne bi bio sinonim za zdravlje i vitalnost da ga naraštaji nisu čuvali i očuvali kao čarobnu oazu prirodnih ljepota koja je postala turistički brend i sigurno korača u izabrano društvo elitnih turističkih destinacija.
>> 'Kad u Hrvatskoj tražite 10 najboljih plaža, to je kao da birate najljepšu zvijezdu u galaksiji'
>> Na našem je otoku sve više stanovnika, dođu raditi pa ostanu s nama
