Možda vam kiseli kupus, buća, cikla ili češnjak nisu omiljene namirnice, no zbog blagotvornog djelovanja, bogatstva vitamina i minerala, ali i zbog dostupnosti trebale bi se svakako naći na tanjuru cijele obitelji za ovih hladnih dana. Pomoći će vam u zaštiti od gripe i prehlade na prirodan način, omogućiti da ojačate imunitet i borite se protiv nepoželjnih bolesti ove zime. Navedeno povrće, uz nezaobilazne citruse, preporučuje se svima, mladima i starima, a ne morate ga izbjegavati čak ni ako nastojite smršavjeti jer je niskokalorično.
Naša sugovornica, nutricionistica Mirna Trumbetaš detaljno savjetuje zašto je svaka od navedenih namirnica poželjna, kako utječe na naše zdravlje i što je najvažnije – kako je konzumirati da biste izvukli ono najbolje i najviše od zdravih sastojaka. Svih pet sezonskih namirnica koje je odabrala mogu se pronaći na svakoj tržnici ili trgovini po pristupačnim cijenama i nije potrebno trošiti mnogo vremena na njihovu pripremu. Uživajte u njima i pri tome bez mnogo truda činite dobro za zdravlje cijelog organizma.
Citrusi
Citrusi kojima pripadaju naranča, grejp, limun i limeta bogati su flavonoidima (naranča i limun) te likopenom (grejp) koji imaju antioksidativni učinak na organizam, čime štite organizam od slobodnih radikala, a time i od oštećenja stanica i tkiva. Dobar su izvor vitamina C koji jača imunološki sustav, pa je stoga preporučljivo povećati dozu vitamina C u slučaju prehlade, gripe, upale uha i sličnog. Ako citruse cijedite kao sok, nećete dobiti vlakna jer ona zaostaju u pulpi.
Kada limun dodajemo u čaj ili bilo koji topli napitak, potrebno je temperaturu tekućine spustiti do 36°C jer pri višoj temperaturi uništava se vitamin C koji se nalazi u limunu i tada se smanjuju povoljni učinci na organizam. Umjesto octa, limunom možete začiniti i salatu.
Kiselo zelje
Konzumiranje kiselog zelja blagotvorno će djelovati na naš organizam. Sadrži visoku razinu hranjivih tvari, a posebno je bogato C vitaminom. Istraživanja pokazuju da je kiselo zelje afrodizijak, poboljšava probavu, povećava iskoristivost vitamina, proizvodi mnoge enzime korisne organizmu, pomaže pri rastu zdrave flore u probavnom sustavu, održava ravnotežu hormona, štiti kožu i povoljno djeluje na rad srca.
Termička obrada (kuhanje, pirjanje) uništava korisne laktobacile nastale tijekom procesa fermentacije kojom se svježe zelje pretvara u kiselo. Treba biti oprezan pri termičkoj obradi i svesti je na minimum. Najbolja je konzumacija kiselog zelja na salatu uz bučino ili maslinovo ulje s češnjakom. Kiselo zelje poželjno je čuvati u staklenkama, a ako želite smanjiti unos soli, možete ga isprati vodom prije pripreme.
Češnjak
Glavni sastojak češnjaka koji nudi antibakterijsko i antivirusno djelovanje je alicin. Zajedno s vitaminom C pomaže pri uništavanju štetnih mikroorganizama. Češnjak ima vrlo visok antioksidativni učinak i tako pridonosi cjelokupnoj dobrobiti organizma. Potiče lučenje probavnih enzima kako bi se izbjegla fermentacija hrane u želucu, začepljenost, proljev, grčevi i mučnina. Poboljšava rad jetre i žuči.
Ima svojstvo suzbijanja bakterija koje uvjetuju truljenje u crijevima uz odstranjivanje otrovnih tvari iz želuca, crijeva i krvi. Djeluje na normalizaciju rada srca, smanjivanje krvnog tlaka te smanjivanje količine lošeg kolesterola, a povećava količinu dobrog kolesterola u krvi. Djeluje povoljno kod svih oboljenja organa za disanje. Češnjak je dobar začin za salatu, a osobito je korisno jesti ga sirovog, sitno nasjeckanog.
Buća
Buća je bogata hranjivim tvarima i ima malo kalorija. Žarka narančasta i žuta boja prisutna je zbog fitonutrijenata koji se u njoj nalaze. Karotenoidi su zaslužni za njezinu narančastu boju, ali i za mnoge ljekovite vrijednosti buće. Oni su snažni antioksidativni i protuupalni agensi. Uz vitamin A, buća je bogata i vitaminom C.
To sinergijsko djelovanje antioksidanasa koristi zdravlju srca i cjelokupnom zdravlju jer pomaže u sprečavanju razvoja ateroskleroze. Buća obiluje i drugim hranjivim tvarima koje poboljšavaju rad krvožilnog sustava. Sastojci buće povoljno djeluju i na poboljšanje zdravlja dišnog sustava. Možete je peći u pećnici narezanu na kriške 45 minuta na 180°C te nakon pečenja preliti medom i cimetom. Juha od buće također je ukusna i odlično grije u hladnim zimskim danima.
Cikla
Bogata crvenim pigmentom betacijaninom cikla također djeluje kao snažan antioksidans te pomaže u reguliranju krvnog tlaka, sadrži folnu kiselinu za zdravlje srca, a aminokiseline koje se nalaze u soku cikle imaju povoljno djelovanje na rad živaca i mozga. Cikla pospješuje izlučivanje mokraće, prije svega mokraćne kiseline te povoljno utječe na stvaranje eritrocita i čišćenje krvi. Ima odličan učinak pri nedovoljnom radu jetre, a pripisuje joj se i poticajna moć za rad crijeva, želuca i žuči.
Ako vam je okus sirove cikle preintenzivan, možete je skuhati, oguliti, naribati i začiniti uljem i octom te ostaviti da se začini upiju pola dana do dan u hladnjaku. Nakon toga je čuvajte u staklenim bocama u hladnjaku do dva tjedna. Takvu odličnu zimsku salatu s lakoćom možete poslužiti.
sto je s ljutim papricicama...