Sredinom 20. stoljeća istraživanje provedeno u Grčkoj i na jugu Italije pokazalo je da u ovim zemljama ima najmanje kroničnih bolesti na svijetu, te da je očekivani životni vijek odraslih među najvećima u svijetu.
Dr. Ancel Keys zbog toga je proveo veću studiju o prehrambenim navikama 12.700 sredovječnih muškaraca u SAD-u, Finskoj, Nizozemskoj, a zatim i na području zemalja bivše Jugoslavije, Italiji, Japanu i Grčkoj.
Najzdraviji muškarci su bili oni koji su živjeli su na području Mediterana, i to najviše na Kreti.
Otkuda onda tako veliki broj pretilih Mediteranaca u 21. stoljeću?
Ispostavilo se da mediteranska prehrana ne ovisi samo o vrsti namirnica nego i od načinu na koji se one uzgajaju.
Osim toga vrlo su bitne navike, međuljudski odnosi, fizička aktivnost te, naravno, količina pojedene hrane.
Neki bitni elementi mediteranskog stila života koji suzbija bolesti i produžuje život:
- Obroci su dio društvenog života i obiteljske rutine, ljudi ne bi smjeli ručati sami
- Dok jede čovjek treba da biti opušten, osjećati se ugodno i biti u dobrom društvu
- Obroci uključuju povrće, voće, orašaste plodove i žitarice punog zrna
- Maslinovo ulje je ključna i najzastupljenija mast
- Mliječni proizvodi, riba i bijelo meso se konzumiraju skromno, a povremeno se jede i crveno meso
- Jaja se jedu najviše četiri puta tjedno
- •Vino se pije u društvu prijatelja i obitelji, konzumira se umjereno i uz jelo
>>Pogledajte sedmodnevni jelovnik za zdravlje i vitku liniju
