Prilagodite prehranu

Evo što jesti, a što izbjegavati kad vas muči visoki tlak

povrće
Foto: Shutterstock
1/2
20.05.2014.
u 10:08

Poznato je da su bolesti srca povezane s načinom prehrane više od bilo koje druge bolesti.

Svaka vrsta hrane ima određena farmakološka svojstva, što znači da pojedine namirnice mogu poboljšati ili pogoršati tijek bolesti ili zdravstvenog stanja.

Zbog toga je nužno pravilno odabrati namirnice, odnosno one koje treba izbjegavati pri određenim bolestima ili zdravstvenim stanjima.

Prehrana utječe na zdravlje srčanog mišića tako da djeluje na zdravlje krvnih žila i na normalni krvni tlak. Poznato je da su bolesti srca povezane s načinom prehrane više od bilo koje druge bolesti.

Foto: screenshot/facebook

Zdrave prehrambene navike pomažu u snižavanju glavnih faktora rizika kod koronarnih bolesti srca. Dobro je poznato da je zapadnjački način prehrane, u kojem prevladavaju zasićene masti, aditivi i slatkiši, poguban za zdravlje krvnih žila, a time i srca.

Drugi način prehrane, poznat pod pojmom “mediteranska prehrana”, sve više se nameće kao zlatni standard pravilne prehrane koji se mora usvojiti kako bi se očuvalo zdravlje srca i krvnih žila.

Karakterizira je umjerena upotreba mesa, mlijeka, sira, visoki unos složenih ugljikohidrata (krumpir, palenta, tijesto, riža), svježeg voća i povrća (koji uz vitamine i minerale predstavljaju bogati izvor dijetalnih vlakana), redovita upotreba ribe (idealan izvor omega-3-višestruko nezasićenih masnih kiselina) i masti u obliku maslinova ulja. Tako se sprečavaju kronične bolesti povezane s prehranom.

POSEBNO KORISNE NAMIRNICE:

cvjetača, repa, celer, mrkva, grah, brokula, blitva, tikvica, rajčica, grašak, bijeli i crveni luk, datulje, tamna čokolada, cikla, laneno ulje, maslinovo ulje, jabučni ocat, krastavac, zob, celer, crveno bobičasto voće, namirnice bogate kalijem (banane) i magnezijem (riba, zeleno lisnato povrće, orasi, mlijeko, žitarice punog zrna i sjemenke)

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL, Josip Regović/PIXSELL

ŠTO TREBA JESTI ČEŠĆE:

soju u zrnu, integralnu tjesteninu, smeđu rižu, ječam te integralni i raženi kruh

DOBRO JE UZIMATI:

bobičasto voće poput borovnica, malina, jagoda te sokove od svježe iscijeđenog voća ili povrća

POVREMENO SE MOŽE JESTI:

krumpir, polumasni sir, maslac, margarin, piletinu, junetinu, ribu te suho voće

Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Foto: Duško Marušić/PIXSELL

IZBJEGAVATI TREBA:

masna i pohana jela, suhomesnate proizvode, mlijeko i jogurt s više od 3,6 posto masnoće, hranu s velikom količinom soli

>>Često mokrite, grče vam se mišići i pretjerano se znojite? Evo što to može značiti

>>Ovo je tihi ubojica! Naučite prepoznati simptome

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?