psihički problemi

Stalan stres djeci mijenja građu mozga

Vanja Saftić, dječja neurologinja
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
04.12.2015.
u 00:15

Zanemarena, emocionalno i fizički zlostavljana djeca podložna su mentalnim bolestima

Najbolji pokazatelj hoće li vaše dijete izrasti u zadovoljnu odraslu osobu nisu njegova akademska postignuća nego – emocionalno zdravlje u djetinjstvu. Ta rečenica, navedena u jednom od izvještaja koji se bavi mentalnim zdravljem djece, možda najbolja poruka, ali i upozorenje budući da trenutno u svijetu oko 20 posto djece ima neki psihički problem!

Brojke su neumoljive i govore dovoljno – prije 30 godina ova se dijagnoza postavljala jednom djetetu na sto tisuća, a danas jednom na 88 djece! Uzroka je više ili, bolje rečeno, mnogo, a među njima je i jedan o kojemu se ne govori (ili ne zna) dovoljno – toksični stres, odnosno permanentni stres koji djeci uništava moždane funkcije i mijenja građu njihova mozga!

To nije onaj stres kad dijete dobije lošu ocjenu, nego stres koji traje 24 sata na dan koji doživljavaju djeca u disfunkcionalnim obiteljima izložena verbalnom, emocionalnom i tjelesnom zlostavljanju, djeca roditelja ovisnika, izložena vršnjačkom nasilju, zanemarivanju..., objašnjava dr. sc. Vanja Saftić, pedijatrica, subspecijalistica dječje neurologije iz Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba.

– Takva djeca imaju smetnje koje mogu podsjećati i nerijetko se krivo dijagnosticiraju kao ADHD (poremećaj pažnje – hiperaktivnost), smetnje učenja, pamćenja i govora, zbog čega imaju i lošiji uspjeh u školi. Za razliku od ADHD-a, toksični stres uključuje mnoge sustave u tijelu, a karakteriziraju ga dramatičan porast pojavnosti sa stresom povezanih bolesti i kognitivnih oštećenja. Razlog je jednostavan – takva djeca troše sve svoje potencijale kako bi svladala strah, a dugoročne posljedice sežu u odraslu dob – ističe ova liječnica u čijem je životopisu i certifikat Američke pedijatrijske akademije za dijagnosticiranje problema ponašanja i neurorazvoja.

Često krivo postavljenoj dijagnozi ADHD poremećaja svjedoči i u Poliklinici gdje, kako opisuje, susreću predškolsku djecu s nekoliko kilograma dokumentacije i nepromijenjena učinka otkad im je postavljena ova dijagnoza.

Nedostaje interakcija stručnjaka, kako horizontalno tako i vertikalno, što rezultira tužnom činjenicom da djeca u konačnici ne mogu ostvariti svoja prava temeljem dijagnoze – jasno kaže dr. Saftić te napominje da liječenje otežavaju i netočne i manipulativne informacije dostupne na internetu i društvenim mrežama.

Online manipulacijama u prilog ide i evidentirano sve veći broj djece koja pate od psihičkih poremećaja, pa tako i od autizma. Tu su bolest, kaže dr. Saftić, danas je poznato, uzrokuju neki geni, ali i neka hrana, kemijski spojevi, D-vitamin i elektromagnetno zračenje mogu imati utjecaj.

– Na Zapadu pedijatri u primarnoj praksi roditeljima daju strukturirani tzv. M CHAT upitnik jer roditelji su najbolji primarni indikatori promjena u djeteta. Ako su oni zabrinuti, naša je odgovornost da sumnju potvrdimo ili opovrgnemo. U Hrvatskoj, na žalost, trenutačno ne možemo ustvrditi da postoji sveobuhvatan probir i, na najkvalitetnijim spoznajama temeljena, multidisciplinarna terapija ove bolesti – poručuje dr. Vanja Saftić.

>> Pustite djecu da trče, skaču, vrte se... Bit će inteligentnija

>> Prvi alkohol djeci najčešće daju roditelji, čak tri četvrtine njih proba ga do kraja OŠ

Komentara 2

LA
LANA555
01:58 04.12.2015.

Ovaj clanak Vam je odlican.I to je sve istina.Vodim da ga niko nije komentiro a vjerojatno procitao.Sto je zalosno i jadno.Takve emisije bi trebalo dat na tv pa cak ubacivat po kaslicima u saducic za postu.Jer to puno roditelja poimaa nemaju.Clanak super.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?