Šećernu bolest u svijetu ima 415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina – jedna od 11 odraslih osoba, kazuju procjene International Diabetes Federation za 2015. godinu. Među gotovo 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina.
Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite vezane uz šećernu bolest iznose više od 670 milijardi dolara (12% globalnih zdravstvenih troškova). Stoga je glavna poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja obilježenog jučer pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije bila “Pobijedimo šećernu bolest (beat diabetes)”.
Raširen je stav da konzumacija velikih količina šećera uzrokuje dijabetes, no odgovor nije jednoznačan. Dijabetes tipa 1 bolesti uzrokovan je genetskim faktorima koji pod utjecajem određenih okolišnih faktora dovode do razvoja bolesti.
Tip 2 uzrokovan je faktorima povezanima za stil života (tjelesna aktivnost, tjelesna masa) koji u slučaju postojanja genetske predispozicije dovode do razvoja bolesti. Preobilna prehrana bogata kalorijama iz bilo kojeg izvora (šećeri, masti, mesne prerađevine, meso...) doprinosi porastu tjelesne mase pa tako i dijabetesu. Određena istraživanja dokazala su da je konzumacija zaslađenih napitaka povezana s razvojem dijabetesa, pa bi voda trebala biti prvi izbor, savjetuju stručnjaci.
Kronične komplikacije
Kako objašnjava dr. sc. Tamara Poljičanin, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, šećerna bolest tip 2 najčešće se otkrije 6-7 godina nakon što počne, kada su kod velikog broja osoba kronične komplikacije započele s razvojem ili su se neke i znatnije razvile.
– To je najčešći oblik bolesti od koje boluje više od 90% oboljelih od dijabetesa i stoga ne treba čekati simptome, već ako je rizik od obolijevanja veći, znači šećerna bolest u obitelji, debljina, nekretanje, gestacijski dijabetes u trudnoćama, dob iznad 45 ili 50 godina, redovito svake 2-3 godine potrebno je provjeriti vrijednosti šećera u krvi – upozorava dr. Poljičanin i dodaje da su klasični simptomi žeđanje, učestalo mokrenje, glad, gubitak tjelesne težine, problemi s vidom (zamagljen vid), infekcije kože, spolovila, umor...
– Ako su se ti simptomi pojavili, svakako treba provjeriti nije li riječ se o šećernoj bolesti, no ne treba zaboraviti da se tek manjem broju bolesnika jave simptomi odmah na početku bolesti; tip 1 da i još u nekim slučajevima, dok je u većine osoba sa šećernom bolešću (tip 2) početak bolesti tih, neprimjetan, a simptomi se javljaju kada bolest već neko vrijeme traje pa su redovite kontrole šećera u krvi u svih osoba s rizikom, uključujući i sve iznad 50 godina, neizostavne – objašnjava doktorica.
Moždani i srčani udar
Prema podacima CroDiab registra osoba sa šećernom bolešću, u RH je 2014. godine bilo 254.296 odraslih osoba sa šećernom bolešću. Dodatno opterećenje predstavlja i činjenica da i do 40% bolesnika nije otkriveno, tako da se ukupan broj oboljelih procjenjuje na više od 400.000. Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja velik rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Dijabetes se spominje kao uzrok smrti u 11,4% svih preminulih osoba, a kao osnovni uzrok smrti u 2,7% slučajeva, pa se tako nalazi na 7. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2014. godini.
Tip 2 ima 93% oboljelih, 6% tip 1 dok je tek oko 1% bolesnika s drugim tipom bolesti. Kronične komplikacije prisutne su u 56% osoba s tipom 2 šećerne bolesti od čega su najčešće retinopatija s prevalencijom od 32% i periferna neuropatija 31%. Moždani udar imalo je gotovo 7% bolesnika te zamalo 5% srčani udar ili koronarnu premosnicu/angioplastiku. Amputacija je provedena u 2,3% bolesnika, u terminalnoj fazi bubrežne bolesti prisutna je u 0,7% bolesnika, dok ih je slijepo 1,6%.
>>Nakić apelira na važnost očuvanja i ulaganja u zdravlje
>>HZZO nabavio inzulinske pumpe za oboljele od šećerne bolesti
Opasnost je prisutna,jer geni su presudni,barem kod mene.