Potencijalnu vrijednost terapije bojama možemo najbolje predočiti ako zamislimo kako bismo se osjećali kad bismo morali živjeti u sobi grimizne, smeđe ili crne boje odn. bilo koje druge boje koja nam je posebno odbojna. Obrnuto se logički nameće: ako pomisao na odvratnu boju ili kombinaciju boja može čovjeka deprimirati, ne bi li se omiljena boja ili kombinacija boja mogla terapijski iskoristiti za poboljšanje raspoloženja ili, na kraju krajeva i za smirenje?
Premda je gotovo nepriznata, terapija bojama se u određenom smislu primjenjuje u svakodnevnoj praksi službene medicine, jer su tvornice lijekoa oduvijek nastojale birati boje da im proizvodi izgledaju privlačno. Boje se sve više primjenjuju kao dodatak prirodnom liječenju, a katkad i kao samostalna terapija. Zanimljivo je da se i slijepci mogu liječiti na taj način, jer se promjene boje osjećaju i površinom kože kao i očima.
Postupak
Terapija bojama može biti raznovrsna. Neki psihoterapeuti istražuju pacijentove sklonosti prema bojama i bilježe boju odjeće i traže od pacijenta da napišu koje boje vole, a koje ne. Iz tih se informacija mogu izvesti određeni zaključci koji mogu utjecati na tok terapije. Drugi primjenjuju test doktora Maxa Lushera koji je četrdesetih godina prošlog stoljeća istraživao vezu između sklonosti prema bojama i psihološke strukture. Na temeljlu tih istraživanja Lusher je izradio kolor-test za ispitivanje ličnosti koji se otada primjenjuje, u nekim slučajevima čak i za ocjenjivanje radne sposobnosti.
Istraživanja
Brojni su eksperimenti pokazali da određenme boje stimuliraju ili smiruju. Poznato je također da razne boje djeluju na percepciju temperature. Na primjer, u jednoj se norveškoj studiji navodi da osobe u plavoj prostoriji podešavaju termostat na 3 stupnja više nego osobe u crvenoj prostoriji. Ima i drugih studija koje potkrepljuju mišljenje da boja djeluje na percepciju vremena, pa i na sposobnost koncentracije i pamćenja. Stečenim znanjem o doživljavanju boja služe se arhitekti i dizajneri pri uređenju bolničkih odjela i knjižnica.
Djelovanje crvene svjetlosti
Danas postoje složeni dijagrami boja na kojima se osnovnim bojama spektra i nekim međubojama pridaju odgovarajuće značajke. Nick Humphrey sa Sveučilišta u Cambridgeu navodi slijedeće psihološke simptome emotivnog uzbuđenja-"Velika polja crvene svjetlosti izazivaju promjene brzine pulsa, električnog otpora kože i električne aktivnosti mozga. Ti su psihološki efekti mnogo jače izraženi kod pacijenata koji boluju od nekih patoloških poremećaja npr. od cerebralne paralize. Kod tih pacijenata crvena svjetlost može izazvati nepodnošljive duševne tegobe, pogoršati poremećaje držanja i kretnji, sniziti prag podražaja za bol i općenito poremetiti mišljenje i stečene vještine. Ako moždane ozljede izazovu smetnje u razlikovanju boja, osjet crvene boje se najteže gubi i najbrže ponovno uspostavlja."
Djelovanje boje na živčani sustav
Specijalisti za terapiju bojama danas otvoreno tvrde da se istraživanje djelovanja boja ne bi smjelo svesti samo na psihološke reakcije na vizualne podržaje jer, po svemu sudeći, mozak reagira na promjene boje ne samo centrom za vid već i drugim centrima. Čini se, na primjer, da crveno i plavo svjetlo izazivaju promjene u simpatičkom i parasimpatičkom dijelu vegetativnog živčanog sustava; crveno svjetlo ga podražava, a plavo smiruje. Neki istraživači idu i dalje pa tvrde da smo osjetljivi i na male promjene boje, npr. one koje nastaju zbog razlike između dnevnog i umjetnog svjetla i da te promjene mogu utjecati na zdravlje.
Međutim, premda znamo da dnevne i sezonske promjene svjetlosnih ciklusa djeluju na duševno zdravlje i raspoloženje (tako je, npr. nedostatak sunčeve svjetlosti zimi povezan s posebnom vrstom depresije, a postoje i dobro dokumentirana istraživanja u vezi s djelovanjem svjetlosti na ženske hormonalne cikluse i prema tome na raspoloženje), djelovanje prirodnog odnosno umjetnog svjetla je još uvijek predmet spora. Dok neki tvrde da je umjetno svjetlo štetno, drugi se oduševljavaju njegovom blagotvornošću u liječenju niza poremećaja od psorijaze do žutice u novorođenčadi.
Utjecaj boja na čovjeka na nedvojben, pa bi trebalo obratiti mnogo više pažnje u planiranju boja za prostorije u kojima živimo i radimo,pri čemu individualne sklonosti zahtijevaju posebnu pažnju. Neki npr. smatraju da im određene boje ublažavaju tegobe.
Primjeri bolesti i boje kojima se liječe
PLAVA:
tahikardija, upala grla i krajnika, besanica, glavobolja, menstrualni bolovi
CRVENA:
depresija, dišni problemi, stres, groznica, reumatizam, opstipacija
ŽUTA:
prehlada, dijabetes, loša probava, depresija, umor
ZELENA:
hipertenzija, nesanica, razdražljivost, neuralgije, srčane smetnje
