Mašta krivotvoritelja nema granica, no još uvijek je najčešći način zloporabe neovlašteno korištenje osobnih podataka. Čak dvije trećine kartičarskih prijevara u Velikoj Britaniji odnosi se na krađu podataka kao što su datum rođenja, poštanski broj i lozinka za internetsku prijavu. Slična je statistika i u ostalim zemljama.
KRAĐA IDENTITETA (PHISHING) – vrlo su česte e-mail poruke u kojima pošiljatelji, koji se lažno predstavljaju kao predstavnici banke, kartičarske kuće ili čak Ministarstva financija, traže osobne podatke kako bi “unaprijedili razinu sigurnost” ili čak tvrde da će na račun uplatiti novac koji iz nekog razloga korisnik kartice ili računa treba dobiti natrag. Uobičajeni su i “linkovi” koji vode na web stranice koje “glume” stranicu banke, kartičara ili tvrtke, na kojoj se korisnik logira i prevarantu servira svoje podatke. Naziv “phishing” u doslovnom prijevodu znači “pecanje”, a jasno je što se dalje događa onome tko se upeca.
SKIMMING – naziv dolazi od engleske riječi koja bi se mogla prevesti kao “skupljanje vrhnja”. Vrhnje su u ovom slučaju podaci s kartica i računa koje krivotvoritelji najčešće skidaju s bankomata posebnim čitačima u trenutku dok korisnik kartice obavlja bankomatske transakcije. Oprema za takvo skidanje podataka odlično je uklopljena u izgled bankomata i uistinu ju je teško primijetiti. Podatke koriste da bi napravili lažne kartice kojima pokupe novac s računa.
“JEDNOSTAVNA” KRAĐA – najčešće je popratna pojava otimanja lisnice ili torbe, a ako osoba karticu čuva u novčaniku, velika je šansa za zloporabu. Ako je posrijedi “charge” kartica koja dolazi na naplatu s odgodom, u dućanu se samo potpisuje izvadak, a potpis trgovci gotovo nikad ne uspoređuju s onim na osobnim dokumentima. Tad se šteta može napraviti potrošnjom u dućanima. Još je gore kad je posrijedi debitna kartica uz koju je ostavljen i PIN (osobni identifikacijski broj). Tad se može podignuti gotovina, jednako kao i na “charge” ili “revolving” karticu s odgodom plaćanja, uz PIN.
“ZALUTALE” KARTICE – to su kartice koje je kartičarska kuća poslala na adresu nakon isteka starih kartica ili netom nakon izdavanja, a nikad nisu stigle do pravog korisnika kojem su namijenjene. Netko ih je ukrao usput ili iz sandučića. Kartičarske kuće stoga sve više inzistiraju na osobnom podizanju kartica.
“NIGERIJSKA” PISMA – na hrvatskom su tržištu čudni mailovi dolazili najčešće iz te afričke zemlje, iako nisu njihova ekskluziva. Primatelju se pošiljatelji predstavljaju kao bivši dužnosnici svrgnuti s vlasti ili čak američki vojnici i nude mu “izvrsnu poslovnu priliku” tražeći pritom njegovo sudjelovanje u transferu novca koji je ostao zarobljen na računima nakon silaska s vlasti ili odlaska iz zemlje. Pritom nude visoke provizije, i do 30 posto, a obično treba platiti neke “troškove”. Poruke su pisane osobno i ciljano na primatelja, nisu “cirkularne”.
LUTRIJSKI DOBICI – ponovno je posrijedi mail s obavijesti da ste upravo vi sretni dobitnik kojemu trebaju uplatiti novac, vrlo često iz Velike Britanije ili Španjolske. Naravno, za uplatu je potreban broj računa, banke, telefona, kopija putovnice... Nasjedne li naivac, nakon toga se traži i njegova uplata za troškove transfera. Može se pretpostaviti što slijedi.
Kako lopovi kradu vaše podatke – savjetujemo kako se zaštititi
Nešto više od četiri milijuna stanovnika u Hrvatskoj koristi više od devet milijuna kartica
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.