Kultni restoran Sofra već više od 17 godina stvara prepoznatljivu gastronomsku ponudu najukusnijim bosanskim specijalitetima uklopljenim u autohtoni ugođaj. Restoran Sofra s radom je počeo 2006. godine u zagrebačkom naselju Borovje, a njihova se priča nastavila 2014. godine otvaranjem Sofre u Point centru u Vrbanima. Temelj restorana je bosanska tradicija, a budući da je ona bila pod velikim utjecajem turske kulture, gastronomski dio je velikim dijelom izvorno turski. Utjecaj Turske vidljiv je i u interijeru, načinu pripreme i usluge, sve do samog sevdaha. Ovaj impresivni prostor predstavlja pravo bogatstvo ukusa, turski ugođaj i vikende uz živu glazbu. U Sofri možete proslaviti i neki veći događaj poput vjenčanja.
Tradicija pripremanja bosanskih jela i uživanja u njima u Hrvatskoj je puno duža od samog trenda koji je prisutan. Kada sjediš u Sofri, uz malo mašte, ubrzo se nađeš u orijentalnom ambijentu kao onima iz turskih sapunica. Najveći krivac što Zagrepčani danas mogu uživati u finoj orijentalnoj bosanskoj hrani je 54-godišnji Emir Crnalić, vlasnik restorana, koji je u Zagreb stigao iz Prijedora 1991. godine i, kako kaže, otkad je došao u Zagreb, razmišljao je o otvaranju ovakve vrste restorana.
“Budući da sam ja kuhar po profesiji, osjetio sam da Zagrebu nešto nedostaje, originalna bosanska hrana, da svi specijaliteti budu na jednom mjestu. Tako sam došao na ideju otvoriti Sofru”, ispričao nam je Emir Crnalić dodajući kako je “Sofra sa svojim radom započela 2006. godine na dobro poznatoj adresi u Zagrebačkom naselju Borovje te se ukusna priča nastavlja otvaranjem Sofre u Point centru u Vrbanima 2014. godine”.
“Sofra je restoran namijenjen svima željnima odlične hrane spravljene po starim receptima, ali i novitetima iz naše ponude”, govori Emir Crnalić ističući kako je Sofra od početka njegov brend i ideja.
VEZANI ČLANCI
Bosanska kuhinja nisu samo ćevapi, kako to mnogi vide, ona je puno više od toga. Bosanski lonac, koji će vas doslovno natjerati da se zaljubite u raznovrsne vrste mesa i povrća, jedan je od najboljih izdanaka ove osebujne kuhinje. A sarma, i mnoge njene varijacije, ponosno stoje na samom vrhu popisa mnogobrojnih jela. Bosanska kuhinja je pored svojih specifičnosti poprimila značajan utjecaj određenih mediteranskih i zapadnoeuropskih kuhinja, a slična je turskoj, grčkoj i drugim sličnim kuhinjama. Zbog dugotrajne austro-ugarske vladavine u njoj se osjećaju i utjecaji srednje Europe. Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela je blaga, kuhana s malo vode. Umak je gotovo potpuno prirodan. Tipični sastojci bosanske kuhinje su: rajčica, krumpir, luk, češnjak, paprika, krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Najčešće korišteni začini su mljevena paprika, papar, primroza, lovorov list i celer. Mlijeko, vrhnje i kiselo vrhnje često se koriste kao dodatak jelima. Cimet i klinčići dodaju se slatkim jelima. Mesna jela izrađena su od piletine, govedine ili janjetine.
U bosanskoj kuhinji nema zaprške, ne upotrebljavaju se jaki ljuti začini ili se upotrebljavaju u minimalnim količinama. Jela su u većini slučajeva lagana, kuhaju se i dinstaju pretežno s malo vode po pravilu juha (nalijevaju se temeljcem - bistrom juhom) pa tako imaju prirodni sok, odnosno umak koji u sebi nema nimalo zaprške.
U klasičnoj bosanskoj kuhinji juhe nisu nužne, no čorbe su neizostavne. Čorbe mogu biti kao uvodno jelo, samostalno jelo, predjelo ili meza. U Sofri se mogu kušati specijaliteti poput čorbi (begovska, sarajevska, tarhana), raznih dolmi i pita, sarmica, ćuftica, uštipaka, kvrguša, đulbastije, klepa, čimbura i bosanskog lonca te mesna jela s roštilja, kao i brojne vrste bosanske rakije (primjerice rakija od bazge). Serviraju se i bezmesna jela kao što su đulbe tava, ćeif dolma ili musaka s povrćem, a od deserta posebno se puno traži baklava, sutlijaš i hurušica. Također nezamjenjiv dio bosanske kuhinje čine pite, kako slane tako i slatke. Pite se pripremaju na različite načine i od različitih namirnica poput voća, povrća, mliječnih proizvoda.
Uz pravu tursku kavu serviranu u džezvama s rahat lokumom, poslužuju se poslastice. Na stolovima se poslužuju specijaliteti u tepsijama, a baklave i hurmašice u glinenim posudama.
Sam naziv Sofra dolazi od turske riječi koja označava niski stol oko kojeg se sjedi na podu ili jastucima prekriženih nogu. Još uvijek se riječ sofra, osim u Turskoj, govori u gotovo cijelom arapsko-islamskom svijetu. Kada nekog pozoveš u goste i pripremiš svu hranu te je staviš na stol, da bi ga pozvao za gotov stol kažeš “izvoli, sofra je spremna”. Povijest Sofre vezana je uz povijest kuhinje u koju je utkana povijest Bosne kao zemlje na razmeđi između Istoka i Zapada… najveći utjecaj su zasigurno ostvarili Turci za vrijeme svoje vladavine, ali prisutne su i druge kulture. Primjerice, burek od mesa je jelo porijeklom iz Perzije, koje se na jelovniku tradicionalne bosanske kuhinje nalazi još od davne 1462. godine.
“Sofra je uvijek puna gostiju, a nerijetko se dogodi da se čeka prazan stol. Trudimo se biti i kvalitetni, ali i brzi. Uvjeren sam da Sofra savršeno ispunjava svoju društvenu funkciju jer se u njoj okupljaju gotovo svi slojevi društva. Cijene su pristupačne i svaka osobna može se dobro i fino najesti u skladu sa svojim financijskim mogućnostima”, kaže Emir Crnalić koji je uvjeren da su najukusniji bosanski specijaliteti uklopljeni s autohtonim bosanskim ugođajem, tradicija koja se njeguje u našim restoranima.
“Mi sve sami pripremamo. Od ćevapa, roštilja, čorbe... i to u kontinuitetu. Imam sjajne kuhare kojima je bosanska kuhinja u duši. Od početka sam vjerovao u uspjeh. Znam koliko Hrvati obožavaju našu hranu. Vidite, kod mene dolaze svi iz javnog i političkog života u Hrvatskoj. U mom restoranu, bez izuzetaka, možete vidjeti sve saborska zastupnike, članove vlade, bivše predsjednike, sportaše od nogometaša do tenisača, pjevača... Svi dolaze s osmijehom i odlaze s osmijehom. Za mene su svi gosti isti. Najsiromašniji ili najbogatiji, anonimni ili poznati, svi su jednaki u mom restoranu i dobiju jednaki tretman”, govori Emir Crnalić, napominjući kako se svi njegovi recepti, pod utjecajem različitih kultura, prenosili s generacije na generaciju.
VIDEO Gibonni je iskreno otkrio: Dva puta su me operirali i spajali na infuziju
orijentalnoj bosanskoj hrani je godišnji Emir Crnalić ???