Od 115.000 hektara obrađenog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji navodnjava se samo 2.000 hektara iako je još prije nekoliko godina izrađen županijski program navodnjavanja, ali za realizaciju nema novca. No, možda i veći problem je što zbog zemljopisnog položaja voda za navodnjavanje bi se trebala dovoditi iz Save i Dunava koje na sjeveru i jugu omeđuju Vukovarsko-srijemsku županiju pa to osjetno poskupljuje navodnjavanje.
PIK Vinkovci, primjerice, preko tisuću hektara polja na kojima uzgaja povrće koje i najviše trebaju vodu, navodnjava jer su njive uz Bosut, ali za ostale površine bi trebali dovoditi vodu, najviše iz Dunava i nešto manje iz Save. Akumulacija kod Opatovca koja se prostire na 20 hektara i vrijedna je 25 milijuna kuna u koju se slijeva milijun kubika vode iz Dunava, kada bude završen kompletan projekt, a to podrazumijeva izgradnju sustava koji će dovoditi vodu od akumulacije do polja, navodnjavat će 500 hektara.
– Problem navodnjavanja u našoj županiji je što mi nemamo vode i sve dok se ne riješi taj problem u Biđsko-bosutskom polju, na cijelom potezu od Babine Grede do Lipovca, nećemo moći navodnjavati. Malo nam je vode na raspolaganju, treba ju dovesti iz Dunava i Save, ali to su radovi i projekti koji unatrag dvije godine nemaju potporu iz državnog proračuna. Riječ o investicijama od po 50-ak milijuna kuna. Država je prema njima prilično ravnodušna, a ni u ovoj godini nisu predviđena nikakva sredstva. Na jednu stranu apliciraš za navodnjavanje, a nemamo riješen osnovni preduvjet – dovoljne količine vode na raspolaganju - kaže Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj.
Poražavajući su podaci o navodnjavanim površinama u Hrvatskoj gdje se samo 0,8 posto površina navodnjava i po tome je ispred nas i jedna Albanija, dok je u Slavoniji nešto iznad jedan posto navodnjavanih poljoprivrednih površina. U vinkovačkom kraju najviše, osim PIK-a Vinkovci, u sustave za navodnjavanje ulažu obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poput Mirka Boškovića iz Cerne, ali ti su rijetki.
- Poljoprivrednici sve više uviđaju kako bez navodnjavanja nema dobrih prinosa. Mi u Cerni sada radimo uz pomoć Ministarstva poljoprivrede, na projektu navodnjavanja 500 hektara i dosta je zainteresiranih - kaže Mirko Bošković koji je u sustav navodnjavanja uložio gotovo milijun kuna i navodnjava 34 hektara na kojima postiže visoke prinose, posebice u paprici i šećernoj repi jer je prinos udvostručen u odnosu na površine koja ne navodnjava.
>>Za navodnjavanje treba vodopravna dozvola
