Vrhunski sportaši nisu uvijek najzdraviji ljudi na svijetu. Štoviše, među olimpijskim pobjednicima i svjetskim prvacima ima i onih koji imaju ozbiljne dijagnoze pa se oni onim što najviše vole bave samo zahvaljujući dometima moderne medicine. Za takvu tezu najbolja je potvrda slučaj Janice Kostelić koja je zbog problema sa štitnjačom kolabirala na skijaškom treningu i kojoj je svojim \"neautoriziranim\" javnim istupom tadašnji liječnik skijaške reprezentacije Željko Šućur možda spasio i život.
Autoimuna bolest
I Janica i skakačica u vis Blanka Vlašić osvajale su medalje nakon što su ostale bez štitnjače. Obje su bolovale od hipertireoze, prekomjernog rada štitnjače, žlijezde koja izlučivanjem hormona utječe na gotovo sve metaboličke procese u organizmu. Nakon što joj je 21. travnja 2004. u zagrebačkom KBC-u Sestara milosrdnica odstranjena štitnjača, Janica je osvojila još puno toga. Za manje od godinu dana osvojila je tri svjetska zlata na SP-u u Bormiju, a godinu zatim (2006.) olimpijsko zlato i srebro u Torinu. U tom je razdoblju izborila i 11 pojedinačnih pobjeda u Svjetskom kupu te je osvojila četiri skijaška Globusa – jedan veliki za ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu te tri mala.
Bez štitnjače u istoj bolnici Blanka Vlašić ostala je 15. veljače 2005. te po povratku na zaletišta ostvarila svoje najbolje rezultate – dva naslova svjetske i jedan naslov europske prvakinje te po jedno olimpijsko i svjetsko srebro.
Kako je sve to moguće, pitali smo dr. Tomislava Jukića, endokrinologa s Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestara milosrdnica.
– Moguće je jer postoji adekvatna terapija tiroksinom koji zadovoljava potrebe organizma za hormonima štitnjače. Kod Janice i Blanke išlo se na odstranjivanje štitnjače zbog autoimune bolesti koja je uzrokovala prekomjeran rad. Postoji i mogućnost terapije radioaktivnim jodom, no ona traje, a uz pomoć operacije i tableta sportaš se prije vrati treninzima.
Autoimunu bolest ima i američka tenisačica Venus Williams, deveterostruka osvajačica Grand Slam turnira. Premda ima takozvani Sjögrenov sindrom, autoimunu bolest koja utječe na razinu energije, Venus još igra tenis. Nažalost, dugotrajna prognoza nije najbolja jer ova bolest povećava rizik od limfoma, bubrežnih bolesti...
Svjetski poznati sportaš koji je nastupao s vrlo ozbiljnom bolešću jest i NBA košarkaš Magic Johnson. Uoči sezone 1991./92. slavni je igrač Lakersa objavio da je zaražen virusom HIV i unatoč tome što te sezone nije odigrao nijednu utakmicu za Lakerse navijači su ga izabrali za nastup na All-Star utakmici čiji je on bio najbolji igrač. Iste je godine, ali u ljeto Magic sa svojim HIV-om igrao dvaput protiv Dražena Petrovića, Kukoča, Rađe i društva i to kao član originalnog Dream Teama na Olimpijskim igrama u Barceloni. Igranju se još jednom vratio nakon četiri godine, a 2011. izjavio je da je tada znao što zna danas, nikad se ne bi umirovio zbog HIV-a.
Da se sa šećernom bolešću može i do olimpijskog zlata, dokazao je američki plivač Gary Hall Jr. On je u ljeto 1999. doznao da boluje od dijabetesa tipa jedan, no to ga nije spriječilo da još dvaput nastupi na Olimpijskim igrama. I da 2004. u atenskom finalu na 50 metara slobodno za jednu stotinku pobijedi svog trening-partnera Duju Draganju, koji je pak potkraj karijere imao ozbiljnih problema s imunitetom.
Povod za ovu priču dao nam je vodeći tenisač svijeta Novak Đoković koji je otkrio da boluje od celijakije, netolerantnosti organizma na gluten kojeg ima u žitaricama poput pšenice, ječma, raži... O tome smo razgovarali s mr. Mimi Vurdeljom, našom vodećom sportskom nutricionisticom.
Oštećuje crijeva
– Đokovićev slučaj samo je dokaz da 70 posto našeg imuniteta leži u našim crijevima. Holist Ćatipović shvatio je da mu gluten oštećuje crijeva pa ga je izbacio iz prehrane, a tako je nestala i alergija. Đoković se od 12. godine borio s celijakijom i alergijom, ali je uz silnu volju, motiv i stručnu pomoć sve to prevladao – zaključila je mr. Vurdelja.
>>Đokovićeva tajna: Uzima i steroide! Prirodne...
