LOŠA INFRASTRUKTURA

Dok se Hrvatska sramoti sa stadionima, europski standardi nam se čine kao svemirski program

Na današnji dan 1912. službeno je otvoren nogometni stadion Maksimir u Zagrebu
Tomislav Miletic/PIXSELL
09.10.2024.
u 18:40

Pomalo je i smiješna bilo kakva usporedba s ozbiljnom uređenim sustavima. Dok se u svijetu bave kako sportska borilišta podići na višu razinu, za naše stnadarde ona će bit svemirski program, a mi ćemo se još godinama sramotiti.

Problem infrastrukture u hrvatskom sportu, posebice u nogometu, vjerojatno je jedna od najspominjanijih sintagmi zadnjih dvadesetak godina. A opet se ništa ne mijenja. Još uvijek naši nogometaši igraju na oranicama, a navijači se smrzavaju po trošnim tribinama... Pomalo je i smiješna bilo kakva usporedba s ozbiljnom uređenim sustavima. Dok se u svijetu bave kako sportska borilišta podići na višu razinu, za naše stnadarde ona će bit svemirski program, a mi ćemo se još godinama sramotiti.
Do tada, možemo se samo diviti i sanjati o tehnološkim dostignućima poput onog u Skandinaviji.

U lipnju 2024. stadion Ullevaal u Oslu postao je dom najveće svjetske okomite solarne ploče na krovu, čime je stadion prednjačio u inovacijama obnovljive energije. Norveški nacionalni nogometni stadion ima manje poznatu atrakciju: 1242 solarna panela koja se protežu preko krova. Ovo nisu tradicionalni ravni krovni paneli.

GALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju kako će izgledati hrvatski stadioni za 100 godina

Na današnji dan 1912. službeno je otvoren nogometni stadion Maksimir u Zagrebu
1/11

Mini solarni paneli četvrtastog oblika imaju dvije ključne značajke koje ih razlikuju od onih koji se obično vide na zgradama: bifacijalni su, što znači da imaju dvije aktivne strane, i postavljaju se okomito. Na prvi pogled paneli izgledaju krhko ali su nevjerojatno učinkoviti u stvaranju solarne energije. Stadion Ullevaal ima ambiciozan cilj generiranja najmanje 250.000 kilovat-sati (kWh) električne energije godišnje, energije potrebne za napajanje oko 71 kućanstva tijekom cijele godine.
Ovi bifacijalni okomiti solarni moduli jedino su rješenje koje može postići ove brojke, posebno u hladnijim, manje sunčanim regijama. Ako se cilj ostvari, stadion će svoju instalaciju proširiti i na druge strane krova.

VEZANI ČLANCI:

Stručnjaci kažu da bi se moglo činiti kontraintuitivnim ne naginjati solarne ploče tako da budu izravno okrenute prema suncu, budući da su instalacije obično postavljene pod kutom kako bi bile u skladu s geografskom širinom na kojoj se nalaze zgrade. Međutim, nedavne studije pokazuju da bifacijalni vertikalni fotonaponski (PV) paneli mogu nadmašiti tradicionalne modele u smislu proizvodnje energije. Zašto je to tako, ispitali su znanstvenici nizozemske istraživačke organizacije TNO. Ne zato što bifacijalni solarni paneli imaju dvije identične, ali suprotne strane, već zato što se tradicionalni nagnuti PV paneli imaju tendenciju pregrijavanja kada je sunčeva svjetlost prejaka.

Vertikalne solarne ploče mogu proizvesti do 20 posto više energije, što ih čini vrijednima u klimama s oštrim i mračnim zimama, gdje je maksimiziranje proizvodnje energije tijekom kraćih dana ključno. Stadion koristi vertikalne panele koje je razvio norveški startup Over Easy Solar, koji je patentirao svoj izum na drugim zgradama u Norveškoj prije nego što je osigurao ugovor za pokrivanje krova nogometne arene. Trygve Mongstad, glavni izvršni direktor tvrtke Over Easy Solar, prethodno je radio kao instalater solarnih panela i shvatio je da tradicionalne PV može biti teško postaviti na krovove, jer su teški i dugotrajni za postavljanje. S njegovim novim okomitim pločama, proces je lakši, smanjujući troškove i olakšavajući dovršetak: "Trebala su nam četiri dana da instaliramo sve ove jedinice", kaže Mongstad. U nogometni razvoj na ozbiljnim razinama, uključeni su svi najozbiljniji sustavi i vizije. 
Over Easy Solar sada ima 30 solarnih instalacija u 11 europskih zemalja, uključujući Španjolsku i Švicarsku. Tvrtka je promatrala kako se njen proizvod ponaša i u južnim regijama. "Dobro radi, posebno kada je uparen s bijelim krovovima, koji imaju visoku refleksiju i koji su uobičajeni u toplijim, sunčanijim zemljama kako bi se smanjila apsorpcija topline", napominje Mongstad…

VEZANI ČLANCI:

Transformacija javnih mjesta u proizvođače energije postaje sve raširenija. O2 Arena u Londonu, najveća zatvorena dvorana u Europi, i stadion Galatasaraya primjeri su kako se mjesta za zabavu kreću prema održivosti integracijom rješenja za obnovljivu energiju u svoje poslovanje što im također pomaže u smanjenju troškova. Dok gradovi nastoje smanjiti svoj ugljični otisak, potražnja za učinkovitijim rješenjima za solarnu energiju koja štede prostor raste.

Vertikalni solarni paneli su tehnologija u nastajanju koja će vjerojatno igrati značajnu ulogu u energetskoj tranziciji i pomoći EU da postigne svoj obvezujući cilj od 42,5 posto obnovljive energije do 2030. godine. Prema Europskoj komisiji, integracija ove tehnologije može dodatno pomoći Europi da popravi oscilacije cijena energije i pruži veću energetsku sigurnost. A do 2030. godine, mi ćemo valjda započeti neke procese s kojima kasnimo najmanje dvadesetak godina.

Ključne riječi

Komentara 3

Avatar barba_barba
barba_barba
21:13 09.10.2024.

Hrvatska ima 4 kultna stadiona, Poljud, Kantridu i Gospin Dolac u pozitivnome i Maksimir

Avatar štetočnji
štetočnji
20:51 09.10.2024.

Ono što je najlošije od najlošijeg u Hrvatskoj vidimo svaki dan, stadion je tu od nevažnih stvari. Dok smo se mi 4 godine branili svoju slobodu i borili protiv srbijanske agresije druge su zemlje gradile stadione. I kod nas ćee stadioni doći na red. Možda već slijedeće godine kad prođu lokalni izbori.

ZA
Zagrebčanka
19:35 09.10.2024.

Pa da. I sad bi svaka normalna zemlja koja namjerava napokon napraviti JEDAN stadion, jednostavno prekopirala taj, najnoviji sustav i preskočila one prethodne staromodnije. Ali ne i mi. Mi ćemo već napravit nešto bez veze. Najvjerojatnije još i jako ružno i smiješno. Za jako puno novaca. Postat ćemo atrakcija za turiste koji stvari kojih ima kod nas, ne mogu više vidjeti nigdje drugdje na svijetu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije