Premda su neki daleko od svoje najbolje forme, svi su naši košarkaši opet dali što su tog trenutka mogli, a u ovu veliku pobjedu nad Ukrajinom najviše su ugradili Krunoslav Simon i Dontaye Draper. Kruno je bio naš najbolji strijelac (23 koša, pet trica), a Didi najbolji dodavač (6) i kradljivac lopti (4).
Simon nas je održavao na životu u prvoj četvrtini, dok nitko nije mogao pogoditi, a potom je sa svojim tricama napravio i najveću razliku (54:35 i 59:41). Je li mu to bila utakmica života?
– Vjerojatno jest jer sam prvi put igrao za reprezentaciju u četvrtfinalu velikog natjecanja, no ne bih od sebe radio heroja. Sve ovo je produkt prethodnih sedam pobjeda u nizu. Ovaj put sam iskočio ja, no ne znači da je junak onaj tko zabije 23 koša, a onaj koji je zabio pet da je bio loš – rekao je Kruno.
I doista, Draper je zabio šest koševa, a napravio je veliki posao. Posebno u drugoj četvrtini kada je ukrao tri lopte za ključno hrvatsko odvajanje na 44:29.
– To je moj posao, da uđem s klupe i promijenim utakmicu. Opet nas je održao naš timski duh. Ako to mjerimo po momčadskom zajedništvu, ovo mi je najbolji osjećaj u karijeri. I u Realu je bilo sjajno, no ovdje ipak igraš za cijelu zemlju, pokušavaš svim ovim sjajnim navijačima dati i srce i dušu – kaže Draper.
Reći će da je uživao igrati uz takvo navijanje. Koja mu je najdraža navijačka pjesma?
– Ona koja ima refren "alee, aleee". To smo pjevali i kada je Cedevita pobijedila Estudiantes u Madridu, a ja sam i plesao.
Mislio je Didi na pjesmu koja počinje s "Bježite ljudi, bježite iz grada..." Ta je najdraža i Simonu.
– Znali smo da ćemo imati snažnu podršku, no bojali smo se najviše samih sebe. Nije bilo lako jer svi su pričali o tih 18 godina od posljednje medalje, o prokletstvu koje se nadvilo nad reprezentaciju, o 6.000 Hrvata koje ne smijemo razočarati. Toga nas je najviše bilo strah, no izdigli smo se mentalno iznad svega. Eto, skinuli smo to prokletstvo – ističe Simon.
Didi nije imao problema s kolektivnim sjećanjem na sve tragične poraze Hrvatske u četvrtfinalu.
>> Luka Žorić: Ne vraćamo se kući bez medalje!
