Američki predsjednički izbori uvjerljivo su najbitniji izbori na globalnoj razini. Kroz šest pitanja i odgovora donosimo sve što trebate znati o američkim izborima.
1. Zašto su američki predsjednički izbori toliko bitni?
Američki predsjednik je šef izvršne vlasti i vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Iako je pod nadzorom Kongresa i Vrhovnog suda, američki predsjednik u svojim rukama ima golemu moć – imenuje šefove službi kao što su CIA, NSA i FBI. Američki predsjednik ima pravo staviti veto na prijedloge zakona koje izglasa Kongres. Tijela Kongresa, Zastupnički dom i Senat, mogu taj veto srušiti samo dvotrećinskom većinom, i to u oba doma. Američki predsjednik odgovoran je i za vanjsku politiku – imenuje veleposlanike i zaključuje ugovore s drugim državama. Kao vrhovni zapovjednik američkih oružanih snaga američki predsjednik može sam podignuti vojsku, nakon čega u roku od 48 sati mora informirati Kongres. Ako Kongres odbije predsjednikovu vojnu operaciju, on je dužan vratiti vojsku u roku od 60 do 90 dana. Američki predsjednik jedini ima kofer sa šifrom za pokretanje 900 nuklearnih glava za samo nekoliko minuta.
2. Koja je uloga elektora u američkom izbornom sustavu?
Američki predsjednički izbori su indirektni – svaki od 219 milijuna američkih birača zaokružuje ime jednog predsjedničkog kandidata, no u biti biraju samo određeni broj elektora iz vlastite savezne države. Oni kasnije stvaraju elektorski koledž (Electoral College) koji u prosincu bira predsjednika i dopredsjednika. Elektori se svim državama, osim Nebraske i Mainea, biraju tako da onaj predsjednički kandidat koji je dobio najviše glasova automatski dobiva sve elektorske glasove u toj saveznoj državi. Dakle, ako je jedan kandidat, primjerice u Kaliforniji koja daje najviše elektorskih glasova (55), dobio samo jedan glas manje od svog protukandidata, on će dobiti nula elektorskih glasova a protukandidat svih 55. Jedino Nebraska i Maine imaju proporcionalni sustav po kojemu svaki kandidat dobiva upravo onoliko elektorskih glasova koliko je i osvojio. Zbog elektorskih glasova moguće je da izgubi onaj kandidat koji je u stvarnosti dobio najviše glasova birača. Svaka američka savezna država daje upravo onoliko elektora koliko daje zastupnika u Kongres. Stoga se elektorski koledž sastoji od 538 elektora, u što su uključena i tri elektora iz glavnog grada Washingtona, koji nema aktivni glas u Kongresu. U rijetkim slučajevima da nijedan kandidat ne osvoji potrebnih 50% plus jedan elektorski glas (ukupno 270), američki Ustav propisuje da novoga predsjednika u siječnju bira Zastupnički dom, relativnom većinom glasova.
Elektori su zaslužni članovi stranaka. Elektori nisu u svim državama zakonski obvezani da se drže volje birača, no uglavnom ne glasuju na svoju ruku.
Nakon što elektori glasuju u prosincu, inauguracija novoga predsjednika tradicionalno se odvija 20. siječnja, većinom na stepeništu Kapitola u Washingtonu.
3. Što se razumijeva pod “Swing States”?
Većina od 50 američkih saveznih država, zahvaljujući političkoj tradiciji, ali i vješto izmanipuliranim granicama izbornih okruga (“Gerrymandering”), sigurno je u rukama ili demokrata ili republikanaca. Kalifornija je tako uvijek “plava” država jer je sigurno u rukama demokrata, dok je Teksas “crven” i u rukama je republikanaca. One države koje su nekad plave, a nekad crvene (Florida, Ohio, Kolorado, Iowa, Nevada, New Hampshire i Virginia) zovu se ljuljajućim državama (Swing States) i tamo se vode najžešće kampanje. Temeljno je pravilo – bez Floride i/ili Ohija ne mogu se dobiti izbori.
4. Zašto se s predsjednikom bira i novi Kongres?
Američki Kongres sastavljen je od dva tijela – Zastupničkog doma i Senata. Svake dvije godine Amerikanci biraju jednu trećinu novih članova Senata. Tako će ove godine birati 34 člana Senata i svih 446 članova Zastupničkog doma.
5. Koja je uloga potpredsjednika?
Potpredsjednik ima samo jednu pravu funkciju, ali je ona iznimno bitna – zamjenjuje predsjednika u slučaju smrti ili ostavke do idućih izbora. Još je i predsjednik Senata.
6. Zašto se izbori održavaju u utorak?
Izbori u SAD-u tradicionalno se održavaju prvoga utorka nakon prvoga ponedjeljka u studenom (dakle, od 2. do 8. studenog). Razlog datira iz povijesti: uzimalo se u obzir da ljudi moraju putovati do birališta, što je trajalo i cijeli dan, a htjelo se izbjeći da kreću u nedjelju, za mnoge sveti dan. Prvi ponedjeljak je otpao zbog inventure u dućanima, a srijeda zbog sajmova.
>> Uoči izbora: Anketa otkriva tko ima 90 posto šanse za pobjedu
Opasna babetina.