Naš je cilj bio skrojiti trgovinske sankcije protiv Rusije na takav način da ciljamo sektore u kojima je EU manje ovisan o Rusiji nego što je Rusija ovisna o EU, otkrio je jučer dužnosnik Europske komisije koji je sudjelovao u pisanju najoštrijih sankcija uvedenih protiv Moskve od kraja hladnog rata. Dužnosnik EK odgovarao je u Bruxellesu i na pitanje Večernjeg lista o podružnicama ruskih banaka koje imaju sjedište u EU, poput banke Sberbank u Hrvatskoj, te o tome mogu li sankcije protiv ruskih banaka škoditi i europskim kompanijama koje s tim bankama imaju ugovor o zajmu. Na temelju njegovih objašnjenja i razgovora s još nekoliko diplomata EU analizirali smo najčešća pitanja o sankcijama Rusiji.
Udar na rusku ovisnost
1. Sankcije udaraju na tri sektora: financijski sektor, naftni i sektor vojne tehnologije. Zašto su odabrana baš ta tri?
"Ovisnost Rusije o EU u nekima od tih područja je 30 do 60 posto, a u nekima i 100 posto. Sankcije se odnose na naftni, ali ne i na plinski biznis jer je ovisnost EU o ruskom plinu veća", kaže dužnosnik Komisije. EU je svjesno odabrao udariti na rusku ovisnost o stranom kapitalu i na rusku ovisnost o europskoj tehnologiji potrebnoj za istraživanja nafte u Arktiku, u dubokom moru i iz škriljca.
Stop obveznicama
2. Kako će se sankcije odraziti na ruske banke?
Ruske banke u većinskom državnom vlasništvu (praktički sve najvažnije) ne mogu više prodavati obveznice na tržištu EU, a nijedna fizička ili pravna osoba iz EU ne smije ih kupovati nigdje u svijetu, dakle ni u samoj Rusiji.
Slučaj Sberbank
3. Odnose li se sankcije na podružnice ruskih banaka koje imaju sjedište u zemljama EU, poput Sberbanka u Hrvatskoj?
Ne, ne odnose se. "Postoji klauzula koja će im dopustiti da nastave nesmetano raditi na tržištu EU, ali ne smiju funkcionirati kao zamjena za svoju banku-majku koja je u Rusiji i na koju se odnose sankcije", kaže dužnosnik Komisije.
Pomaganje banci-majci
4. Mogu li podružnice ruskih banaka u EU prebacivati svoju dobit ili davati zajmove banci-majci u Rusiji koja je pod sankcijama?
Mogu, kaže dužnosnik Komisije. "Ono što ne mogu jest zadužiti se izdavanjem obveznica na tržištu EU kako bi taj novac transferirali u Rusiju", dodaje.
Stari ugovori ostaju
6. Neke kompanije iz Hrvatske i EU zaduživale su se ne kod lokalne podružnice ruske banke nego kod centrale te banke. Ako se ta banka iz Rusije više ne može zaduživati na europskom tržištu, postoji li bojazan da, u znak osvete, prestane i posuđivati europskim kompanijama? Može li već postojeći zajam ruske banke hrvatskoj kompaniji doći u pitanje?
"I to smo pomno razmatrali u pripremanju sankcija", kaže dužnosnik EK. "Kao prvo, zajmovi uopće nisu obuhvaćeni sankcijama. Obveznice i udjeli jesu, ali zajmovi ne. Kao drugo, sankcije se odnose samo na nove ugovore, ne na postojeće. Ne možemo špekulirati hoće li biti kakve osvete iz Rusije, ali vjerujemo da će poštovati postojeće ugovore o zajmovima", dodaje.
Vojna oprema
7. Na što se odnosi embargo na oružje?
Kao i u svemu drugome, odnosi se samo na nove ugovore, ne i na postojeće. "Ne odnose se ni na održavanje i servisiranje postojeće vojne opreme", kaže izvor iz EK.
Izvozniku treba odobrenje
8. Sankcije zahvaćaju i visoku tehnologiju. Kako će se određivati koji izvoznik iz EU smije izvesti svoj proizvod u Rusiju, a koji ne?
Primjenjuje se sustav traženja i dobivanja dozvole. Izvoznik tehnologije koja se spominje u odluci o sankcijama mora prvo tražiti odobrenje. Ako mu vlasti odobre, može izvesti. Ako ne, ne može.
Rok sankcija
9. Koliko dugo će sankcije biti na snazi?
Za početak godinu dana, kažu u EK. Ili sve dok Rusija ne promijeni svoju politiku i odluči konstruktivno doprinijeti političkom rješenju krize u Ukrajini.
>> Je li Schröder ostao posljednji Putinov prijatelj sa Zapada?
Kad će LNG na Krku, hebeš ruski plin