Combis je najveća informatička tvrtka u Hrvatskoj kada je riječ o prihodima. Usto su u posljednjih nekoliko godina i među prvima u regiji. Pokazuju to i podaci analitičke kuće IDC, naravno, kada se izuzmu tvrtke distributeri. Combis je, naime, sustavni integrator, odnosno pružatelj usluga, a upravo o poslovanju, planovima, proizvodima, ali i o aktualnim pitanjima IT industrije kao i o predstojećoj Combis konferenciji razgovarali smo s Ivanom Gabrićem, predsjednikom uprave Combisa, IT tvrtke u sastavu HT grupe.
- Da, već drugu godinu zaredom najjača smo IT tvrtka u Hrvatskoj. Kontinuirano se razvijamo posljednjih 20 godina. No, moram se osvrnuti na posljednjih nekoliko godina i reći da je taj rast sve teži i teži. Naime, nekoć je rast bio nadohvat ruke, a danas je to naporan rad. Svakodnevno se moramo fokusirati na više faktora i u svakom dijelu biti izvrsni. Upravljanje rizicima postao je dio svakodnevnice. Poslovna godina u IT-u izgleda vam kao utrka formule 1. Da biste postigli brži krug, potrebno je uigrati stotine faktora, imati ih non-stop pod kontrolom. Nepredviđene probleme valja minimalizirati i svaku neočekivanu priliku morate prihvatiti kao izazov i iskoristiti je.
Kažete da je posljednjih godina sve teže, koje su komponente koje vam otežavaju razvoj?
- Informatika je tehnološki uvjetovana i intenzivna djelatnost. Svaki dan događaju se promjene. Ne govorim o ''mainstream'' promjenama jer to nije dovoljno da bi IT tvrtka bila uspješna i konkurenta, to imaju svi. Uza sve to, bitno je u svemu balansirati i znati što i kada prihvatiti. Jer, iako su vani neke stvari trend, ne znači da će i kod nas zaživjeti. Druga je komponenta dinamika tržišta, možemo to zvati i krizom. Svakako, primjetan je trend usporavanja tržišta. Stoga se valja prilagoditi. Mi smo veliki kada govorimo o broju ljudi, ima nas gotovo 400, i time je potrebno upravljati. Osim toga, konkurencija je uvijek jaka. Paradigma IT-a je firma iz garaže uz princip ''do it yourself''. I to je dobro, oni nisu disperzirani već fokusirani uglavnom na jedan proizvod. Oni su ''one product band''. I s njima se, među ostalom konkurencijom, moramo nositi. Što znači biti dinamični i inovativni. To su neke zakonitosti koje danas vladaju na tržištu.
I na regionalnom ste tržištu među vodećima? Razmišljate li i globalno?
- Hrvatsko tržište izvorište je svega, što je prirodno. No, svakako smo regionalno usmjereni. Posebice u Srbiji i BiH, gdje imamo svoje urede. No poslujemo i u okruženju poput Bugarske, Rumunjske, Kosova, Crna Gore... Kada govorimo o globalnom tržištu, primjerice, naš cloud portfelj blizu je toga da ga plasiramo i globalno. Uglavnom, pokušavamo rasti i trudimo se da to činimo organski.
Kad već dospijete na regionalno tržište, susrećete li tu ponovno hrvatske tvrtke?
- Hrvatskim tvrtkama izvorište je svakako na hrvatskom tržištu. Kao u mnogočemu, IT ponuda realno je napravljena za naše tržište, što je prirodno. Naša prednost nastaje tu, a blisko su inozemstvo nama slične zemlje sa sličnim izazovima i sličnim korisnicima, stoga smo tu i najkonkurentniji . I da, dosta ima hrvatskih tvrtki koje se nose s izazovima regije. Žilavi smo kao industrija. Danas svi radimo, kada treba i gdje treba.
Koliki problem predstavlja nedostatak stručnjaka o kojem se neprestano govori?
- Gledajte, nikad nema dovoljno dobrih i uvijek je previše loših. Danas je potražnja manja nego u razdoblju od 2003. do 2008. Mi smo zahtjevniji u onome što tražimo. Ipak, može se naši kadar, nije jednostavno i nema izobilja. Kada bismo htjeli napraviti fundamentalni iskorak u poslovanju, realno, s trenutačnim nedostatkom stručnjaka, ne bismo to mogli. Školski sustav ne proizvodi informatičare ni brojem ni kvalitetom niti zna informatiku približiti novim generacijama. Trebalo bi kontinuirano na tome raditi. Jer posao je jamčim, zanimljiv. Usto sustav vrijednosti u ovom poslu je globalan i drukčiji od uobičajenog u hrvatskom društvu.
Znači, ipak se može. A što je s onima koji odlaze?
Upravljanje ljudima golemi je izazov. Nije lako naći tim koji je pouzdan i stručan i pritom se želi razvijati i učiti. Razmišljanja koja baštinimo kad su u pitanju promjene negativna su, a hrvatske tvrtke ipak su izvedenice hrvatske kulture. Ono što je u našem društvu problem jest da se stvari događaju presporo, presporo se uči, mnogi misle da si mogu priuštiti luksuz bavljenja nebitnim stvarima. IT industrija je drukčija, dinamičnija. Nama su izvor informacije iz svijeta. I jako je dobro da mladi ljudi idu van, oni dodatno pridonose promjenama jer se mijenjaju i uče. Nemaju izbora.
Vraćaju li se?
- Krug se prije ili poslije zatvori. Jer mijenjaju se prioriteti. Svi smo mi uvjetovani mjestom gdje smo rođeni. Vremenom postaje važnije biti u okruženju svog jezika, prijatelja. Nigdje Hrvatima ne može biti bolje nego u Hrvatskoj. To je prirodno i dobro.
Već ste u petoj godini veze s HT-om. Što vam je donijela promjena vlasništva?
- Prije svega, niz standarda. Sada se možemo uklopiti u bilo koji zapadnoeuropski biznis. Stvari su postale sustavne, što je dobro. Time je osiguran standard kvalitete,. Naravno, to nije glavni čimbenik onoga što vas čini uspješnim i konkurentnim, no to je jedan stupanj razvitka koji mnogi nemaju i koji je potreban. Tvrtka više nije kao nekad ovisna o pojedincu ili grupi ljudi. Usto, naravno da su nam otvorili vrata i pristup korisnicima. Uz HT smo negativnu dinamiku tržišta u posljednje dvije-tri godine minimalizirali i nadoknadili.
Vjerujem, iskoristili ste i dio komunikacija kojima se oni bave u svojim poslovnim uslugama?
Jasno da postoji konvergencija IT-a i komunikacija. Sada brže funkcioniramo i niz proizvoda temeljen je upravo na konvergenciji. Upravo je naš cloud portfelj primjer konvergencije, i upravo nas on izdvaja i razlikuje izvan regije.
Predstoji vam tradicionalna Combis konferencija. Koji proizvod planirate izdvojiti?
Izdvojio bih, primjerice, prilagodbu i implementaciju informatičke podrške. Razvili smo cijeli portfelj podrške ili, pojednostavljeno rečeno, tehničke usluge, gdje smo razvili portfelj sastavljen od glavnih i pomoćnih elemenata koji čine jedinstvenu uslugu. Time možemo ponuditi širok spektar usluga, prilagoditi se i najzahtjevnijima tvrtkama, ali i onima koji imaju manje potreba. Tu doista vidimo svoju prednost i konkurentnost. U tome smo najbolji jer je to niz godina naš proizvod. Današnje prilike tjeraju vas da svakom prepustite posao u kojem je najbolji. Krpanje, primjerice tehničke podrške, zasigurno nije više dobar put. Dovoljno smo jaki i veliki da točno znamo što nudimo, koliko to na tržištu smije stajati te kako se svatko može riješiti dječjih bolesti. Pri tome sve što implementiramo i održavamo.
Sigurnost je uvijek važna tema, posebno u posljednje vrijeme. Hakiraju se privatni e-mail računi, fotografije....
Istina, sigurnost je '''buzzwordu'' zadnjih 5-6 godina. I bit će dokle god prepuštamo automatiziranom procesu da preuzme nešto od nas i zatim se više ne želimo time baviti i upravljati. Pustili smo digitalni svijet u svoj život i pritom ga uopće ne želimo kontrolirati. Kada fotografiju, primjerice, pustimo u javni servis, moramo biti svjesni da je mnogo onih koji je mogu presresti. To vam je kao da okolo hodate po svijetu s fotografijom u ruci i vjerujete da je nitko neće vidjeti. U poslovnom okruženju svaka se tvrtka zasigurno petnaestak posto ukupnog IT-budžeta trošiti na sigurnost. Tehnologija olakšava život i ubrzava ga, ostavlja vremena da se bavimo bitnim stvarima, no njome se treba ozbiljno baviti u poslu, ali i u zabavi.
Konačno imamo industrijsku strategiju, ICT je tu kao strateška odrednica. Usto i premijer ide u posjet globalnim IT-tvrtkama, nekako ovaj sektor postaje prepoznat.
- Riječ je svakako o pozitivnim pomacima. Jako je dobro da je ICT prepoznat. S druge strane, to je tek početak i provedba strategije pravi je izazov. Postoje ljudi koji su stručni i koji znaju i mogu izdvojiti potrebe i postaviti odrednice. Pri tome moramo sebi priznati za što jesmo, a za što nismo sposobni. Što je to u IT-u što nam nedostaje ili nekome treba. Ljudi koji se time bave mogu to procijeniti finom analizom. Realno, nema mnogo toga u čemu smo konkurentni. Primjerice, i dalje smo skupi, iako je jaz manji jer realno plaće padaju, dok izvan Hrvatske u ovoj industriji rastu. Da se vratim na formulu 1, tamo svatko u lancu zna što mu i kada treba. Tako je i s IT-industrijom. Uvijek ima prostora, no za to površne strategije nisu dovoljne.
Svaka čast!