Nagrada Europskog mikroskopijskog društva za izvrsne radove u kategoriji znanosti o životu dodijeljena je autorskom timu znanstvenika Instituta Ruđer Bošković (IRB) pod vodstvom Ive Tolić i znanstvenicima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu (PMF) pod vodstvom Nenada Pavina, izvijestio je u srijedu IRB.
Znanstvenicima je nagrada dodijeljena, ističe IRB, za rad objavljen u prestižnom časopisu "Nature Communications" krajem prošle godine pa, ističe IRB, predstavlja iznimno priznanje prvim autorima na radu, redom mladim doktorandima i postdoktorandima Maji Novak, Bruni Polaku, Juraju Simuniću, Zvonimiru Bobanu i Barbari Kuzmić.
Ovu godišnju nagradu za izvrstan rad dodjeljuje izvršni odbor Europskog mikroskopijskog društva i to radovima koji donose potpuno nove rezultate u području mikroskopije, a na temelju ocjena šesteročlanog žirija međunarodnih stručnjaka s najprestižnijih europskih sveučilišta koji uzimaju u obzir kriterije znanstvene vrijednosti rezultata, metodologije, kvalitete, očekivanog utjecaja, originalnosti i doprinosa u području mikroskopije.
Nagrada se dodjeljuje po jednom radu u području razvoja instrumentacije i metodologije, znanosti o materijalima te znanosti o životu.
Hrvatskom timu znanstvenika nagrada je dodijeljena za rad "The mitotic spindle is chiral due to torques within microtubule bundles" koji je objavljen u "Nature Communications" u rujnu prošle godine.
U ovom radu znanstvenici su predstavili najnovije rezultate svojih istraživanja koji otkrivaju da je diobeno vreteno kiralne strukture. Ovo otkriće moglo bi ući u svjetske udžbenike i dovesti do novih spoznaja o procesu pravilne raspodjele genetskog materijala, naglašava IRB.
Riječ je o, kako navodi, interdisciplinarnom istraživanju u kojemu su znanstvenici kombinirali staničnu biologiju i genetiku s teorijskom fizikom i najmodernijim tehnikama mikroskopije.
Rezultati se oslanjaju se na kombinaciju tehnika svjetlosne mikroskopije, napominje IRB i dodaje kako su u radu prikazane slike ljudskih diobenih vretena koje su dobivene super-rezolucijskom mikroskopijom, te koje pokazuju da snopovi proteinskih vlakana od kojih je građeno diobeno vreteno imaju složene zakrivljene oblike.
Korištenjem novog pristupa u kojem je konfokalnim mikroskopom diobeno vreteno slikano u okomitom položaju, naši su znanstvenici izmjerili trodimenzionalne konture vretena iz kojih je otkriveno da je vreteno kiralni objekt, ističe Institut Ruđer Bošković.
Znanstvenici navode kako su ovim radom otvorili i brojna pitanja o tome kakvu ulogu kiralnost diobenog vretena ima u diobi kromosoma te time postavili temu svojih daljnjih istraživanja u koja su već uključili i međunarodne grupe istraživača, napominje IRB.
Povrh izvrsnih znanstvenih rezultata, dodatna vrijednost nagrađenog rada je i u činjenici da je rad nastao u timu hrvatskih znanstvenika, a da su prvi autori na radu radom mladi znanstvenici kojima je zahvaljujući projektima Europskog istraživačkog vijeća (ERC) i Europskog socijalnog fonda (ESF), zatim Centru izvrsnosti QuantiXLie te hrvatskim zakladama, Fondu 'Jedinstvo uz pomoć znanja' (UKF) i Hrvatskoj zakladi za znanost (HRZZ) omogućeno da vrhunsku znanost rade upravo u Hrvatskoj.
kako to?, zar zagrebačko i sva druga sveučilišta u hrvatskoj nisu poznata kao najlošija ne samo u europi, nego i na svijetu?