Izumiranje važne vrste

Najveći prirodni čistač Jadrana pred izumiranjem: Ostalo ih je samo 20, krivac je parazit

Periske
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL
1/4
29.11.2021.
u 11:57

Aquarium Pula jedina je ustanova u Hrvatskoj koja se brine za njihov opstanak: „Ne znamo koliko će vremena trebati da se vrsta obnovi“ rekla je Marija Aleksandra Bel Drajković, voditeljica stručnog odjela

Gotovo cjelokupna vrsta plemenitih periski u moru umire. Podaci govore da ih je u moru ostalo svega 20. Krivac za to zove se Haplosporidium pinnae, parazit zbog kojeg ugibaju.

- Radi se o endoparazitu, što znači da ulazi u stanicu i prvi organ kojeg zahvati u školjkaša je njegov probavni organ. Zbog toga se periska više ne može hraniti i potom ugiba – objasnila je Drajković. Pretpostavka je da je stanje ovakvo zbog globalnog povećanja temperature mora – rekla je Marija Aleksandra Bel Drajković, voditeljica stručnog odjela Aquariuma u Puli. U Aquariumu radi već 13 godina i iza sebe ima pozamašno iskustvo u brizi i očuvanju različitih vrsta ekosustava mora. Periskama se bavi od 2019. godine.

Zašto su periske zaštićene?

Tijekom jeseni 2016. godine na obali Španjolske zabilježene su prve pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. godine. Od tada, zaraza se vrlo brzo proširila i zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana u kojem su zabilježena masovna ugibanja plemenite periske uzrokovana parazitom Haplosporidium Pinnae.

Periska čisti 1000 do 1500 litara vode dnevno

Ovakvo stanje s periskama je alarmantno zato što one imaju vrlo važnu funkciju u ekosustavu.

- Periske su inače vrlo veliki filtratori. Budući da se hrane planktonima, tako očiste od 1000 do 1500 litara vode dnevno. Ako se probavni trakt zahvati, periska ne može obavljati svoju funkciju filtracije jer se ne može hraniti. – objasnila je Drajković. Dodaje kako parazit s probavnog trakta vrlo brzo prijeđe i na ostale organe, nakon čega periske izumiru.

Glavni neprijatelj je zagrijavanje mora

Razlog zašto se parazit stvara leži u postepenom zagrijavanju mora. Iz godine u godinu, more se sve više zagrijava, a statistički podaci govore da se u periodu od 1994 do 2006 zagrijalo više nego li u posljednjih 130 godina

- Tim procesom, ostalo je prema zadnjim podacima kojima raspolažemo, svega 20 živih plemenitih periski. U postocima, gotovo 99 posto populacije je izumrlo – ističe Drajković. Iako brojke nisu pozitivne, nije sve tako crno. Drajković je objasnila da u Aquariumu u Puli rade na obnovi populacije.

- Mi trenutno imamo oko tridesetak ličinki u strogo kontroliranim uvjetima. To je jako pozitivno, no ne znamo koliko će vremena proteći dok se stvari ne počnu poboljšavati – rekla je Drajković i dodaje da su zbog toga oformljene dvije ekipe.

- Imamo ekipu koja se brine o periskama izvan mora u strogo kontroliranim uvjetima, te onu koja se o periskama brine unutar njega – potvrdila je.

Preporod periske počinje karantenom

Nakon što ličinke periske dospiju u Aquarium, 40 dana provode u karanteni, jer nije moguće na samim ličinkama utvrditi je li parazit prisutan ili ne. O periskama na oporavku vodi se posebna briga

Od školjkice do diva

Periska može biti veličine male školjkice, no ako raste u za to pogodnim mjestima, može imati divovski rast s obzirom na to da se radi o školjkašu

- Mi im smanjujemo temperaturu jer na temperaturi ispod 13,5 stupnjeva parazit je neaktivan. Dakle, ako vidimo da proces prehrane ne funkcionira, ili da nešto nije kako bi trebalo biti, ono što se može napraviti jest vratiti se u zimske uvjete – pobliže je objasnila Drajković. Dok se oni bore za život periske izvan mora, tim koji je zadužen za zadatke u moru, ima za cilj istrijebiti parazita.

Periske se nalaze u karanteni 40 dana, gdje ih djelatnici Aquariuma Pula pokušavaju oporaviti u kontroliranim uvjetima
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

- Glavni cilj je smanjiti prisutnost parazita Haplosporidium pinnae na minimum. Tim akcijama se bave stručnjaci za kodiranje DNA mora – kratko je rekla Drajković.

Aquarium Pula jedina je ustanova u Hrvatskoj koja se bavi vanjskom skrbi o periskama već dvije godine.

- To je zato što ovdje možemo kontrolirati sve parametre kao što su svjetlost, temperatura i ostalo. Dok se mi brinemo o periskama izvan mora, institucije poput Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, te brojnih drugih ustanova brinu o njima unutar mora – navela je Drajković.

U pulskom Aquariumu nalaze se i ličinke periski, za koje se ne može znati jesu li inficirane, ili nisu. Djelatnici Aquariuma pokušavaju ih oporaviti
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

More zaslužuje poštovanje

Osim stručnjaka, veliku važnost u borbi za zdravlje periski, ali i cjelokupnog ekosustava mora imaju i ljudi.

- Naše more doista jest lijepo i plavo, no vrijeme je da počnemo razmišljati i o onome što se nalazi ispod površine – upozorila je Drajković. Kaže, more zaista zaslužuje poštovanje.

- Potrebno je aktivno raditi na podizanju svijesti o očuvanju mora, kao cjelokupnog ekosustava. Time ćemo pomoći ne samo periskama, već cijeloj prirodi – dodaje.

Marija Aleksandra Bel Drajković voditeljica je odjela, a brigom o Periskama počela se baviti 2019. godine.
Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Osim velikih periski, svoj dom u Aquariumu Pula dobila je i malena Orange. Periska je to od jedva jednog centimetra, koja je upravo zbog svijesti dobila novu priliku za život. Naime, o periski će se brinuti iz logističke tvrtke Gebrüder Weiss koja se obvezala da će osigurati hranu i za ostalih osam malenih te dvije odrasle o kojima brinu u pulskom Aquariumu. Uz to, Gebrüder Weiss će pomoći i nabavci potrebne opreme kako bi plemenite periske imale uvjete za rast te jednoga dana mogle živjeti opet tamo gdje je njihovo prirodno stanište, u moru.

„Društvena odgovornost ukorijenjena nam je u poslovanje“

 Na ovakav se potez nije bilo teško odlučiti, jer, društveno odgovorno poslovanje je prema riječima direktorice u ovoj tvrtki ukorijenjeno.

- Posebno smo ponosni da smo prepoznali napore koje pulski Aquarium ulaže kako bi sačuvao ugrožene morske vrste od daljnjeg izumiranja. Plemenita periska danas je nažalost rijetkost jer je napada parazit i krajnje je vrijeme da je spasimo – izjavila je direktorica tvrtke Gebrüder Weiss Hrvatska, Barbara Bujačić.

Potrebno je aktivno raditi na podizanju svijesti o očuvanju mora, kao cjelokupnog ekosustava. Time ćemo pomoći ne samo periskama, već cijeloj prirodi.

Pozvala je i ostale tvrtke da se priključe njihovom primjeru, jer zajedničkim djelovanjem, možda još poneka Orange dobije priliku za novi početak.

Članak nastao u suradnji s tvrtkom Gebrüder Weiss

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije