Hrvatski znanstvenik Hrvoje Tkalčić, profesor na Australian National University u Canberri objavio je s kolegom Sheng Wangom novi intrigantan rad o Zemljinoj kori. Ovaj puta usporedio ju je s jednim popularnim domaćim kolačem – mađaricom! Prema Tkalčiću i Wangu više je sličnosti nego bi se na prvu primijetilo jer mađarica može izgledati potpuno drugačije ovisno o tome s koje je strane i o kutu pod kojim je režete. Za usporedbu, kineski mjesečev kolač bez obzira kako i gdje ga režete uvijek će izgledati isto. Ne i mađarica koja ima više slojeva, a tako je posložena i Zemljina jezgra, njezini slojevi sačinjeni su od različitih vrsta stijenja.
– Možete zamisliti kako tektonske sile u Zemljinoj kori naprežu njezine slojeve. Zajedno s naprezanjem, struktura ovih stijena utječe i još na nešto, brzinu seizmičkih valova koji kroz njih putuju. Brzina će se razlikovati za različite vrste stijena. Ali će se također razlikovati u stijeni istog sastava, ovisno o smjeru u kojem valovi putuju. Kao što način na koji režete mađaricu određuje kako će odrezani komadi izgledati, rekao je prof. Tkalčić. Ovakav koncept zove se još i anizotropija, navedeno je u obavijesti ANU-a o Tkalčićevom novom radu. Njegov kolega Wang ističe kako je anizotropija svuda oko nas, od predmeta sićušnih poput bakterije do onih velikih poput našeg planeta. Zemljina jezgra nije nikakva iznimka, još su 80-tih godina znanstvenici shvatili kako je ona izrazito anizotropna kada se radi o zvučnim valovima.
– Anizotropija u Zemljinoj jezgri je kao zapis o Zemljinoj evoluciji, ali isto tako može ponuditi naznake što će se dogoditi u budućnosti, rekao je Wang. Podsjeća se kako naš znanstvenik Zemljinu jezgru proučava već godinama te da je 2018. mogao dokazati kako je unutrašnja jezgra čvrsta, koristeći smicajne valove koji mogu putovati jedino kroz čvrste predmete. Ova nova studija ide i korak dalje.
– Promatrati smicajne valove bilo je teško, ali smicajna anizotropija pokazuje se još i težom za proučavanje. Vremenom smo došli do toga da smicajni valovi prolaze pored središta unutrašnje jezgre barem za pet sekundi brže pod kosim kutem. Ovo je važna nova informacija koja nam dozvoljava da istražujemo krute materijale koji čine Zemljinu unutrašnju jezgru otkako je formirana prije oko milijardu godina, rekao je prof. Tkalčić.
Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters.
