izuzetni znanstvenici

Rudanu i Đikiću počasni doktorati Sveučilišta u Splitu

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL, Davor Puklavec/PIXSELL
1/3
10.06.2019.
u 16:34

Ništa ne može biti logičnije od te odluke s obzirom da su i jedan i drugi dugo vremena radili na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu

Do Večernjeg lista stigla je informacija kako će Sveučilište u Splitu ovog petka, 14. lipnja, upravo prigodom Dana Sveučilišta u Splitu dodijeliti počasne doktorate dvama našima uglednim znanstvenicima, prof. dr. sc. Igoru Rudanu te prof. dr. sc. Ivanu Đikiću. Ništa ne može biti logičnije od te odluke s obzirom da su i jedan i drugi dugo vremena radili na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu te su i dalje njegovi suradnici. A k tome se doista radi o dvojici naših izuzetnih znanstvenika s velikim međunarodnim uspjesima.

- Točno je da će Sveučilište u Splitu 14. lipnja 2019. godine dodijeliti počasni doktorat znanstvenicima Igoru Rudanu i Ivanu Đikiću. Odluku o tome donio je Senat Sveučilišta na svojoj sjednici 30. svibnja 2019. godine. Incijativu da se upravo spomenutim znanstvenicima dodijeli počasni doktorat, kako za njihovo iznimno znanstveno stvaralaštvo, tako i za doprinos promociji našeg Sveučilišta, dao je Medicinski fakultet čiji su oni aktivni suradnici, a inicijativu su podržali Prirodoslovno-matematički fakultet i Sveučilišni odjel za zdravstvene studije.

Mjerodavno tročlano stručno povjerenstvo zaključilo je da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za dodjelu počasnog doktorata te preporučilo Senatu da donese spomenutu odluku - potvrdio nam je odluku Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. sc. Željko Radić, prorektor za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala Sveučilišta u Splitu.

Podsjetimo, prof. Đikić u suradnji je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu osnovao Laboratorij za onkologiju na Fakultetu kojeg je prof. Đikić i vodio u sklopu Katedre za imunologiju i medicinsku genetiku. Katedru je na Medicinkom fakultetu prof. Đikić držao 15 godina. Prof. dr. sc. Igor Rudan danas je članom Kraljevskog društva u Edinburghu a na na Sveučilištu u Splitu osnovao je Hrvatski Centar za Globalno Zdravlje – HCGZ. Pokrenuoje i jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku “10001 Dalmatinac”. Zahvaljujući tom projektu i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 2000 ljudskih gena. Za Večernji list rekao je kako je Sveučilište u Splitu zahvaljujući prilično velikom broju angažiranih ljudi, od kojih je svatko značajno pridonio na svoj način, danas dobio svjetski prepoznato sveučilište. - Drago mi je što sam i osobno mogao pridonijeti znanstvenom razvoju Sveučilišta projektom "10001 Dalmatinac", zajedno s prof. dr. Ozrenom Polašekom i prof. dr. Ivanom Kolčić, i što smo to učinili u isto vrijeme kada su velik doprinos imali i prof. dr. Ivan Đikić s prof. dr. Janošom Terzićem, kao i fizičari povezani s CERN-om poput prof. dr. Ivice Puljka i prof. dr. Nikole Godinovića. Kampus u Splitu izgleda vrlo atraktivno i mnogi bi studenti iz inozemstva bili zainteresirani za tamošnje studiranje, što se vidi i iz uspješne inicijative engleskog studija na medicini. Čestitam i prof. dr. Draganu Ljutiću, novom rektoru Sveučilišta u Splitu, kao i svim bivšim rektorima, i mislim kako treba pozitivno reagirati na njegovu gestu da pozove znanstvenike iz inozemstva na suradnju sa Sveučilištem. Meni je osobno to Sveučilište posebno drago, uvijek sam mu bio i ostao prijatelj, a barem 30 znanstvenika i znanstvenica iz Splita educiralo se tijekom prošlih 20 godina na Sveučilištu u Edinburghu zahvaljujući našoj trajnoj suradnji. Doista sam ponosan na rezultate koje ovo sveučilište postiže na svjetskim rang-listama. Naredne prilike za rast Splita na svjetskim ljestvicama su da oko 25% upisanih studenata bude inozemno, da oko 10% nastavnika bude inozemno, da se pokrenu barem neke zajedničke aktivnosti s industrijom, možda i turističkom, te da oko 35% studenata budu postdiplomci, ali i da se barem 10 znanstvenih grupa iz Splita čvrsto umreži u velike europske i svjetske znanstvene suradnje. To ne bi smjeli biti nerealni idući ciljevi, a njihovo bi ostvarenje moglo učiniti Split najboljim sveučilištem s područja bivše države na svjetskim rang-listama danas. To bi bio rezultat koji se još prije samo deset godina činio nemogućim, ali zahvaljujući doprinosu velikog broja ljudi, možda ovaj cilj i nije nerealan, ali samo uz snažno otvaranje prema inozemstvu i punu podršku onim rijetkim grupama koje su međunarodno konkurentne, prokomentirao je odluku Sveučilišta u Splitu prof. Rudan.

Prof. Đikić istakao je izrazitu zahvalnost kolegama na medicinskom fakultetu na nominaciji te vodstvu i članovima Splitskog Sveucilista na dodjeli ovog velikog priznanja. - Užitak će biti ponovo u Splitu. Drago mi je da je dodjela počasnih doktorata na Sveučilistu u Splitu  fokusirana na znanstvene i obrazovne kvalitete kandidata i čast mi je biti u društvu profesora Rudana, Gitmana i Steindorffa tijekom počasne ceremonije. Ustrajni i požrtvovni  znanstveni i obrazovni rad prepoznaje se i cijeni te sam sretan da Splitsko Sveućiliste na ovaj način iskazuje zahvalnost za 15 godina mog rada kao  profesor i  znanstvenik na Medicinskom fakultetu u Splitu, rekao nam je prof. Ivan Đikić.

Komentara 6

DA
darwil
17:28 10.06.2019.

A Bandiću,Karamarku,Glasnoviću,Crnoji,Bujancu pa oni su nominirani !!

DU
Deleted user
16:59 10.06.2019.

A Bandicu jedan?

DU
Deleted user
15:16 10.06.2019.

Hoće li ih to konačno pomiriti?!!!!!¨.....Sumnjam.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije