Baš u Osijeku, u srcu Slavonije koja je posebno pogođena iseljavanjem, održan je prvi okrugli stol o važnosti zadržavanja mladih obrazovanih ljudi u Hrvatskoj. Poslovni dnevnik i Večernji list pokrenuli su veliku nacionalnu akciju “Hrvatska pamet Hrvatskoj” kojoj je cilj zadržati mlade obrazovane ljude u našoj zemlji. Počela je u Osijeku, gdje su se okupili predstavnici poslovne, akademske i političke javnosti.
Uz natječaj razvojnih projekata, s ciljem nagrađivanja izvrsnosti hrvatskih studenata, nacionalna akcija obuhvaća i niz kontinuiranih aktivnosti ujedinjenih pod egidom Budućnost u Hrvatskoj, a koje će se provesti u suradnji sa šest sveučilišta, i to u Osijeku, Koprivnici, Rijeci, Zadru, Splitu i Zagrebu. Zbiva se sve to u godini koja je simbolična i zbog 60. rođendana jednog od vodećih hrvatskih medija, Večernjeg lista, te 15 godina postojanja Poslovnog dnevnika, prvih dnevnih poslovnih novina u Hrvatskoj.
Hrvatska pamet Hrvatskoj - okrugli stol Večernjeg lista u Osijeku, povodom proslave 60. rođendana
Nestalo 1500 radno aktivnih stanovnika
Koliko se građana iselilo iz Slavonije i Baranje, znat će se pouzdano, istaknuto je jučer, tek nakon popisa stanovništva 2021.
– Prema neslužbenim podacima o odlascima, Osijek nije među gradovima koji strše, više se ljudi, navodi se, iselilo iz Rijeke. Brojke koje su, pak, pouzdane i činjenice, kao što je podatak iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o 48.500 zaposlenih trenutačno u Osijeku, svjedoče da idemo naprijed. Investicije su udvostručene, učinkovitost je poduzetnika veća – naveo je Tomislav Krolo, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka.
Situacija je ipak nešto drukčija u Osječko-baranjskoj županiji.
– Budućnost Slavonije nije besperspektivna, ali činjenica je da su pokazatelji lošiji u usporedbi sa sjeverozapadnom Hrvatskom ili Istrom. Broj zaposlenih u Osječko-baranjskoj županiji lani se povećao, kao i broj poduzetnika. Njih gotovo 500 otvorilo je poduzeća ili obrte i uspješno su završili 2018. godinu. Porasla je i prosječna plaća, ali je ona 30 posto niža nego u Zagrebu. Prema podacima HZZ-a o ekonomski aktivnom stanovništvu, dakle zaposlenima i nezaposlenima, takvih je potkraj ožujka bilo oko 105.000.
A od toga broja njih 87.500 radi, od kojih 48.000 u Osijeku, što jasno govori o neravnomjernoj razvijenosti županije, dok ih je bez posla oko 17.500. Broj zaposlenih povećao se za 2500, a broj nezaposlenih smanjio se za 4000 pa je u posljednjih godinu dana iz evidencije HZZ-a “nestalo” oko 1500 radno aktivnih stanovnika, koji su se možda i iselili – iznio je računicu dožupan Petar Lagator.
Najveća vrijednost studenti
Najveća vrijednost je, složilo se svih šest govornika, 17.000 studenata, koliko ih broji Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. No, Fakultet agrobiotehničkih znanosti, na kojem je okrugli stol i održan, doživio je jesenas šok – popunjeno je samo 64 posto studentske upisne kvote.
– Radi se o strukturalnoj promjeni do koje nije došlo iznenada, a počelo je s Domovinskim ratom. Planiramo izmjene studijskih programa, nudit ćemo one atraktivnije, u smjeru ICT-a u poljoprivredi, obnovljivih izvora energije, šumarstva i zaštite prirode. Omogućit ćemo time i bolje zapošljavanje i samozapošljavanje jer su to poslovi budućnosti – najavio je dekan fakulteta Krunoslav Zmaić.
Dražan Kozak, prorektor za nastavu i studente osječkog Sveučilišta, nije skrivao emocije.
– Veliki je problem što naša intelektualna krema i dalje odlazi, i nakon pet godina u EU. Poljaci su se nakon pet godina počeli vraćati, a kod nas još nije tako, pogotovo ne u Slavoniji i Baranji. To znači da ne postoje jasne poticajne mjere da bi se ljudi vratili. I to više nećemo tolerirati! Mladi više ne žele slušati rasprave u Saboru. To je okidač, kada odu van i vide kako je tamo, a ovdje se ne mogu razvijati, ostanu trajno.
Nemojmo se zavaravati da možemo spriječiti odlaske, jer ne možemo, ali moramo građane privući da se vrate. Teško ćemo to uspjeti bez jasnih poticajnih mjera. Država im mora reći: Nudimo vam dio plaće, vratite se u domovinu. Godina na Princetonu stoji 200.000 dolara, a vi ste imali priliku studirati besplatno, dajte to cijenite! Idite van, steknite kompetencije i vratite se – poručio je Kozak studentima u dvorani.
Učiti bismo mogli, dodao je, i od Izraela.
– Nužna nam je jasna baza podataka koliko se građana iselilo. Ne možete otići ako niste popunili obrazac u kojemu je sve zapisano, kako bismo znali gdje ste, pa da se jednoga dana i vratite. Nije smak svijeta ako čovjek ode van, smak svijeta je ako ne znate gdje je i ne vodite brigu o tome – kaže prorektor Kozak.
Poduzetnik Aron Stanić, suvlasnik uspješne osječke IT tvrtke Inchoo, kazao je kako oni rade mahom za strane klijente pa mogu svojim zaposlenicima ponuditi i bolje uvjete, no oni svejedno odlaze u inozemstvo.
– Ne vidim emocije kao okidač za odlazak, nego su emocije jedino što ljude može zadržati. Ono što mlade ljude muči je država kao cjelina. Svi smo odgovorni, kao i mediji, za to koliko se negativnih priča plasira – drži Stanić.
– Svatko je kovač svoje sreće pa ne možemo očekivati da će nam lokalna samouprava i država dati novac, treba zasukati rukave i dobrano se oznojiti – izjavio je Matej Sedlar, voditelj poljodjelsko-trgovačkog obrta, dodavši kako je famozno tržište bolna točka svim poljoprivrednicima jer mu se teško prilagođavaju.
– Moramo se globalizirati, privući strane studente na studije na engleskom jeziku, ali da kod nas i ostanu raditi pa sutra budu Slavonci druge generacije – zaključio je prorektor Kozak.
Večernjakova izložba u Osijeku
da se ne zavaravamo "zadržavanjem obrazovanih": član moje obitelji sa doktoratom i par stručnih knjiga iza sebe, odjednom šutnut na burzu. zajedno sa još 10ak mladih doktora, zbog državne štednje itd. SAD BITNO: na burzi bio godinu dana i javljao se na natječaje, jasno ispod svojeg ranga obrazovanja. ubrzo je primjetio da niti ne otvaraju prijave - jer se mjesta otvaraju za "rodbinu". u godinu dana na intervju ga pozvali JEDANPUT! evo to je naša briga za obrazovane.