U sklopu Večernjakove konferencije održana je i panel-rasprava o pokretačima gospodarstva u vrijeme krize, a sudionici su dali i odgovore na pitanje kakva nas budućnost očekuje. U raspravi su sudjelovali Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, ministar gospodarstva Davor Filipović, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe, Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb i Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave ENNA grupe. Moderator je bio zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović. Ministar Filipović započeo je izrekom da ekonomisti i meteorolozi sa stopostotnom sigurnošću mogu govoriti jedino o prošlim događajima.
– Unazad nekoliko godina Vlada je vodila odgovornu politiku, prvenstveno u javnim financijama – rekao je ministar i podsjetio na poteze Vlade tijekom pandemije. Vlada cijelo vrijeme pokušava balansirati i koristiti sve mehanizme kako bi pomogla građanima i gospodarstvu.
– U paketima mjera mislili smo na sve, od građana do obrtnika i velikih gospodarskih subjekata. Radit ćemo sve da rast bude veći – rekao je referirajući se na prognoze da se iduće godine očekuje usporavanje gospodarskog rasta koji bi prema projekcijama trebao biti 0,7 posto.
Energetsko čvorište
Martina Dalić smatra da je ta projekcija rasta manja od jedan posto realan scenarij u smislu smjera. Globalno gospodarstvo usporava, ne samo zbog rata u Ukrajini nego ima i dodatnih globalnih elemenata – dodala je. Jedan od njih je Kina koja usporava rast zbog COVID mjera. Očekuje se recesija u Njemačkoj, a ni projekcije u Italiji nisu baš optimistične. No istaknula je da je da imamo vlastite adute koje ćemo iskoristiti, a jedan od najvažnijih su EU fondovi kao ogroman financijski potencijal koji stoji na raspolaganju. – Banke su likvidne, poduzeća su relativno nisko zadužena, kao i stanovništvo – kazala je.
D. Lucić kaže da je najavljeni rast dobar jer je projekcija za europske zemlje pad od nešto manje od jedan posto.
– Najava investicija dobra je vijest i za sve banke i za sustav. U ovom pristupnom periodu u prelasku na euro povećat će se likvidnost banaka tako da će sredstva biti dostupna – rekao je i naglasio važnost financijske omotnice od 25 milijardi eura pohvalivši Vladu koja se izborila za tako velik paket. Očekuje se da će 2024. inflacija pasti na razinu od oko dva posto.
E. Tedeschi je rekao je da je najveća kriza u 30 godina i da treba razumijevanja i razgovora, a ne dizanja panike ili demagogije. Pozvao je građane na štednju.
– U 21. stoljeću nema uspješne kompanije bez sinergije svih dionika. Zaposlenici snažno participiraju u uspjehu i stvaranju novih vrijednosti. Osjećaj pripadnosti zaposlenih kompaniji neraskidiv je s indikatorima uspješnosti tih kompanija. Imamo povijesno najniži postotak nezaposlenih, gotovo da ih nema. Puno zanimanja nedostaje. S jedne strane gotovo da nema nezaposlenih, treba nam uvoz radne snage, a s druge strane imamo visok stupanj nepovjerenja građana prema tome kako Vlada vodi državu. Nama treba stabilnost. Uprave kompanija itekako se trude donijeti planove poslovanja za 2023. koji su zahtjevni jer je malo stvari predvidljivo. Trebaju nam razgovijetne, nedemagoške poruke. Ako BDP bude rastao manje od jedan posto, a eurozona padne jedan posto, to je sjajan rezultat za Hrvatsku – rekao je.
Dobavni pravci za plin
Smatra da je socijalni dijalog važniji nego ikad jer se inače neće moći naprijed. – Svaki ultimatum za mene je neprihvatljiv. Varijanta “mora nam biti bolje nego što je bilo jučer” nije realna. Pozvao bih sve koji sudjeluju u dijalogu da budu umjereni u zahtjevima – poručio je Tedeschi.
P. Vujnovac istaknuo je da je Hrvatska u godini koja je iza nas dobro radila u izgradnji energetske infrastrukture.
– Govorimo o dobavnim pravcima za plin, gradimo i nove plinovode koji će povezivati države u regiji, a posebno treba naglasiti i LNG terminal. Treba naglasiti da nas u budućnosti čeka previše nepoznatih faktora i ne treba se opustiti i prestati planirati. Tu u prvom redu govorim o Vladi koju čekaju brojni izazovi, između ostalog i plin, vezano za kućanstva, a vidjeli smo da je više opskrbljivača došlo u probleme. Od 1. travnja cijena plina za kućanstva trebala bi porasti. Plin je posao koji se planira dugoročnije od drugih energenata. Sve se dogovara na jako duge rokove. I opskrbljivači i mi kao dobavljači moramo dobiti okvir koji će nam definirati buduće razdoblje. Energetska industrija je sada posebno u velikim problemima, banke nisu tu toliko elastične. Plan za iduću godinu je vrlo kompleksan, a nama ova tema u Hrvatskoj definira prilike na kojima svakako treba raditi. Ali ne treba se opuštati, treba planirati i treba uz štednju i oprez dočekati iduću godinu – kazao je.
Ministar Filipović podsjetio je da imamo naftovode i plinovode.
– Radimo na tome da postanemo energetsko čvorište ovog dijela Europe. Možemo ići u još jednu investiciju kojom bismo udvostručili našu infrastrukturu i to nas stavlja u poziciju objektivno jače pregovaračke snage. Ali mi želimo prijateljske odnose sa svim susjednim državama i tako se vode i pregovori za upravljački sustav u Ini, u kojoj se dogodio jedan neviđeni korporativni skandal. Idemo u jedne razgovore i njima ćemo pokušati promijeniti sustav upravljanja i da se ovako nešto više ne dogodi – rekao je Filipović. M. Dalić nije se složila s tezom da su zemlje sa snažnijom industrijskom strukturom lošije prošle u krizi.
– Jedna od poruka pandemije je približavanje ili vraćanje proizvodnje u zapadni svijet. Mislim da su i ove krize potvrdile ono što se pokazivalo tijekom duljeg razdoblja, da zemlje koje imaju bolje uravnotežen industrijski i uslužni sektor imaju veći potencijal lakše i rastezljivije proći kroz krizu. Nama su brojke bolje i zbog uslužnog, ali i zbog industrijskog sektora. Upravo je COVID-19 pokazao da hrvatsko gospodarstvo nije samo turizam – kazala je i opisala kako se u Podravki nose s energetskim izazovima. Balansiraju između korištenja plina, loživog ulja i obnovljivih izvora. Govoreći o situaciji u Njemačkoj, objasnila je da je ta zemlja uz euro, jeftinu energiju i snažnog kupca u Kini gradila svoju ekonomsku moć, a onda je imala nesreću da su dva od ta tri stupa došla u problem zbog ruske agresije i politike nultog COVID-a u Kini.
E. Tedeschi se nadovezao da je pandemija pokazala koliko je rizično sva jaja držati u istoj košari i što bi značilo da je turizam dominantna grana.
Izdržljivi smo i žilavi
– U Hrvatskoj nije falilo hrane, nije falilo lijekova. Pokazale su se naše snage. Mi smo prvu godinu pandemije kao društvo uz pomoć hrvatske Vlade prošli sjajno. Naravno, ne možemo zaboraviti preminule i one koji su teže prošli kroz sve to. Ja sam uvjeren, što jača ekonomija, to će lakše apsorbirati sve moguće udare. Nitko od nas nije školovan za upravljanje u pandemiji. Nažalost, danas se pandemija čini kao bitno jednostavnija kriza nego ova kriza koja je pred nama – zaključio je. Kako pristupiti vođenju monetarne i ekonomske politike i financija u ovakvoj situaciji?
– Prošli tjedan vratio sam se s godišnje skupštine MMF-a i mogu reći da je outlook svih sudionika dosta tmuran. Mi smo se do sada pokazali dosta izdržljivi i žilavi na ove gospodarske promjene i tsunamije. Zato i ta najava recesije u eurozoni za iduću godinu nije tako strašna vijest koliko je bitna borba protiv inflacije. Sredstva moraju postati skuplja da bi ohladila nerealne investicije koje onda stvaraju dodatne inflatorne pritiske. Bitno je držati ravnotežu i stimulirali, ali na fiskalno održiv način – smatra.
