Jasno nam je da bez novozaposlenih postojeći mirovinski sustav teško može opstati, ali bojimo se da će mirovine prerasti u socijalnu pomoć ako se ovako nastavi, upozorio je danas predsjednik Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike Ante Gavranović na okruglom stolu u Saboru.
Šest klubova zastupnika vladajućih stranaka ovaj okrugli stol o položaju umirovljenika i starijih osoba s osvrtom na mirovinsku reformu organiziralo je u povodu obilježavanja 1. listopada - Međunarodnog dana starijih osoba, a tri su ministra - ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ministar zdravstva Milan Kujundžić te ministrica demografije Nada Murganić - objašnjavali što njihovi resori poduzimaju kako bi popravili status starijih osoba. Poseban je naglasak stavljen na mirovinsku reformu te je najavljeno kako će se paket od pet zakona predstaviti na Vladi 17. listopada, a u zakonu u prvom čitanju raspraviti 25. listopada.
- Cilj reforme je adekvatnost mirovina, ali i održivost za javne financije. Vlada postupa vrlo odgovorno i želimo boljitak svih građana, želimo da mirovine sadašnjim umirovljenicima rastu, često me se krivo citiralo, rekao sam da su mirovine rasle i to je u prosjeku 69 kuna, no imam i ja doma roditelje umirovljenike, i znam da to pojedinačno nije puno, ali riječ je o 435 milijuna kuna u proračunu – pojasnio je ministar Pavić te detaljnije objasnio najavljene izmjene, dodavši i kako se nakon pregovorima sa sindikatima odlučilo da se sa 67 godina u mirovinu ide tek od 2033. godine, a ne od 2031. kako su prvotno planirali.
Pogledajte video - Ovo su stvari koje trebate znati o mirovinskoj reformi
Veliki je problem, dodaje, što prosječni radni staž u Hrvatskoj traje 30 godina, dok je u drugim zemljama on duži. Ustvrdio je i kako se pritisak nedostatka radne snage prelijeva na mirovinski sektor. Najavljuje da će se povećati atraktivnost drugog stupa, a Vladi je, dodaje, posebno bitno pravo izbora stupa u kojem će se štedjeti.
- Nema ukidanja drugog stupa ni nacionalizacije, već nuđenje građanima da izaberu povoljniju opciju. Oni koji će tek ići u mirovinu, cijeli život štede u drugom stupu – želimo da u drugom stupu maksimalno uštede i želimo razvijati drugi stup – pojašnjava Pavić.
Ministrica demografije Nada Murganić cijeli je radni vijek provela u zaštiti starijih osoba, kaže, te pojašnjava kako nam je demografska slika takva da možemo reći da smo stara populacija. Stariji od 65 godina čine više od 19 posto populacije dok je europski prosjek 17 posto. Tako je, naglašava, Ličko-senjska županija najstarija s udjelom starijih od 65 godina od 24 posto.
- U toj stopi starije populacije veći udio imaju i siromašni koji ostvaruju prava s tri razine, nacionalne i lokalne, kao i iz EU sredstva – rekla je Murganić te nabrojila kako je tim siromašnijim građanima, ovisno o uvjetima koje imaju, zajamčena minimalna naknada, doplata za pomoć za zadovoljavanje svakodnevnih potreba, osobna invalidnina.
- Nije jednako biti star u Zagrebu ili u Ličko-senjskoj županiji jer u različitim krajevima naše države imamo neravnomjernu dostupnost socijalnih naknada i usluga. Neki gradovi i općine u skladu sa svojim proračunskim mogućnostima imaju jake socijalne programe i pomažu im, no neki nemaju pomoć u kući, koja je jako važna jer ne mogu niti trebaju svi biti smješteni u institucije – tvrdi Murganić te dodaje kako se stvara dojam da je domove teško dobiti, ali neki "vole imati molbicu zlu ne trebalo", pa stanje, dodaje, nije tako strašno.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić pojašnjava kako i u sustavu zdravstva prate potrebe starijih sugrađana kojih je sve više. Zato je ustanovljena specijalizacija gerijatrije kako bi se podigla kvaliteta liječenja starijih građana i olakšalo uzimanje terapije.
- Imajući u vidu otežanu pokretnost, nije im lako obilaziti doktore, uvodimo sustav dnevnih bolnica, 1,2 mlrd kuna uložili u to. Tako dobiju čitav niz pretraga u nekoliko sati. Uveli smo prioritetne liste čekanja, tako je oko 15 tisuća bolesnika u zadnjih nekoliko mjeseci zbrinuto. Znamo da su stariji i često ovisni o respiratoru, a ne mogu biti u akutnim bolnicama jer zauzimaju krevete, pa smo napravili nekoliko respiracijskih centara gdje od Našica do Knina oni mogu biti zbrinuti – nabraja Kujundžić te dodaje kako su napravljeni i palijativni centri, program prehrane...
Predložene mjere, kao i poteze drugih ministara pohvalio je Ante Gavranović iz Nacionalnog vijeća za starije osobe i umirovljenike no i upozorio kako je reforma okrenuta prema budućim korisnicima, zapostavljajući probleme sadašnjih umirovljenika.
- Stanje je vrlo kritično, razlika između prosječne mirovine i hrvatske linije siromaštva iznosi 23,17 kuna – kaže Gavranović te dodaje kako prosjek mirovina ruše mirovine ostvarene po posebnim uvjetima, pa traži da se one izdvoje iz statistike kako bi se jasno vidjela prava slika stanja. On, ali i Višnja Fortuna iz Matice umirovljenika Hrvatske tražili su da se mijenja sadašnja formula za usklađivanje prosječnih mirovina, jer zbog nje mirovine stalno padaju. Željko Šemper iz HUS-a je dodao i kako je zbog toga sve veći broj obveznika dopunskog osiguranja, te kritizirao podatak kako su cenzusi određeni 2004. godine, dakle 15 godina nije ništa mijenjano.
- Prosječna vrijednost mirovina trebala bi krenuti prema prosječnoj plaći, to je na razini ispod 37 posto, a vladajući su u kampanju obećavali 50 posto. Bilježimo pad mirovina, brine li to koga? Kada je Sabor stavio na dnevni red ukupan ekonomsko-socijalni položaj umirovljenika – nikada. Svih ovih godina nije bilo ni tematske sjednice na tu temu, predsjednik Odbora za rad nikada nije ni razgovarao s nama ni sazivao sjednicu na tu temu – kritizira Gavranović te podsjeća kako su umirovljenici najveća skupina potencijalnih birača.
- Prerasli smo u jednu od najsiromašnijih zemalja, treba nam vodstvo s većim ambicijama, drugi trče dok mi hodamo, a o toj trci i našim rezultatima ovisi prava budućnost umirovljenika – zaključuje Gavranović.
Glavni organizator okruglog stola, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić primijetio je da se barata različitim podacima, te je pozvao ministarstva da se jasno definiraju sve statistike.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar kazao je kako trenutno u evidenciji imaju 32 tisuće nezaposlenih koji su stariji od 55 godina (što je 23 posto u odnosu na ukupan broj nezaposlenih). Kada se govori o njihovoj razini obrazovanja, 52 posto ih je srednje stručne spreme, a 70 posto u dugotrajnoj nezaposlenosti. Novčanu naknadu za nezaposlene prima ih 23 posto. Pred mirovinom je među njima 1268 osoba.
Kao predstavnik Hrvatske gospodarske komore, Davorko Vidović kazao je kako svaki treći njegov vršnjak u 60. godinama je na tržištu rada, što drži poražavajućim.
- Gdje su ti ljudi koji su u radnoj dobi? Naravno da ćete me pitati što je s poslodavcima, zašto su ih otpuštali? Poslodavci su bili racionalni,uzimali su ono što im je trebalo, a nije bilo poticaja države da se ulaže u vještine i znanja, a kad je netko došao do 55 godina, izgubio je vještine, jeftinije ga je bilo poslati u mirovinu nego ulagati u obrazovanje. No sad se to promijenilo uz nedostatak radnika, taj potencijal neaktivnog stanovništva među starijih stanovništvom treba iskoristiti, ulagati u njih, ali i osigurati da ovi u srednjim 50 godinama ostanu do kraja radnog staža na poslu – objasnio je Vidović.
kod na s je rad obezvrijeđen,ali je zato uhljebima i neradnicima raj na zemlji.Nikad im nije bilo tako dobro niti će biti.Mirovine zarađene radom su bijedne,da bi se dalo onima koji je nisu zaradili radom.Toga nema nigdje!!!