Startup tvrtka jedan je od najčešće spominjanih pojmova u posljednjih nekoliko godina. Ali i jedan od pojmova za koji malo tko doista zna što znači. Jer nisu sve novootvorene tvrtke startupi. Za novi restoran ili trgovinu mješovite robe ne može se reći da su startupi, ali ni za novootvorenu prodavaonicu računalne opreme. Po svojoj definiciji, startup je mlada kompanija koja se na tržište pokušava probiti novim, do sada neisprobanim proizvodom i novim pristupom tržištu.
Digitalni svjetski prvak
Tri su svjetska glavna središta u kojima startupi doslovno bujaju. Prvi i najveći je Kalifornija, posebno dio smješten oko Silicijske doline. Drugi je Tel Aviv. A treći pak Estonija, mala zemlja na sjeveru Europe, koju zovu "digitalnim svjetskim prvakom".
Iako je s milijun i 300 tisuća stanovnika jedna od najmanjih zemalja Europske unije, ova nekadašnja sovjetska republika koju Moskva i dalje požudno mjerka pretvorila se u tehnološkog lidera današnjice.
– Sve je u Estoniji prilagođeno razvoju novih ideja, a s današnjom tehnologijom ne moraš biti u Londonu ili New Yorku da bi privukao ulagače u projekt ili da bi našao kupce za svoj proizvod kada ga jednom razviješ do kraja i lansiraš na tržište. Naši kupci ne ulaze u trgovine s ulice, već sa zaslona računala. Nije uopće bitno sjedi li on u Parizu, Nairobiju ili u Brisbaneu. Naše tržište je cijeli svijet i to pod jednakim uvjetima. Nema troškova dostave i dopreme, sve se odvija elektronički – kaže Erik Anderson, pokretač startupa Pubify, male tvrtke koja razvija sustav kojim mali izdavači svoje publikacije mogu prodavati putem kanala velikih distributera poput Amazona ili Applea.
Koliko je Estonija bitna na svjetskoj računalnoj sceni, govori i podatak kako je upravo ondje razvijen Skype koji, gotovo je sigurno, imate instaliranog na svom računalu ili pametnom telefonu. U estonijskim startup tvrtkama nastali su i PlayTech ili TransferWise, sustav za prijenos novca koji sada već ozbiljno konkurira tradicionalnim novčarskim kompanijama poput Western Uniona. Većina ovih nekadašnjih estonskih startupa sada je registrirana na drugim mjestima. Skype je u Luksemburgu, PlayTech na otočju Man, TransferWise u Londonu. No svi su oni nastali u okolici Tallinna, grada koji je jedna od "najvrućih startup scena svijeta".
Prema Wall Street Journalu, u Estoniji se rađa više novih tehnoloških tvrtki po glavi stanovnika nego i u jednom drugom dijelu Europe, a potencijal koji one nose sa sobom ogroman je. Ipak, većina vlasnika ovih tehno kompanija vrlo realna je i nitko ne očekuje da će postati novi milijarder preko noći. Priželjkuju, ali ne očekuju.
– Većina estonskih programera ne traži uspjeh na širokim poljima, već su gotovo svi orijentirani na zauzimanje pojedinih uskih tržišnih niša u kojima uvijek ima prostora za uspjeh. Umjeren uspjeh s ne basnoslovnom, ali sasvim dobrom i solidnom zaradom – kaže Anderson.
Na neki način, estonska je vlada još prije dvadesetak godina prepoznala trendove i sve podredila cilju da mala država zauzme jedno od vodećih mjesta u svjetskoj računalnoj i programerskoj industriji. Zbog toga su i prilagodili svoj obrazovni sustav koji se već od nižih razreda škole fokusira na programiranje i matematiku. Ali Estonija je, kako bi olakšala poduzetnicima posao, učinila još nešto. Pretvorila se u zemlju digitalne budućnosti.
Najmanje zaduženi u EU
Estonija je tako danas jedina zemlja svijeta u kojoj je zakonom zajamčen (i osiguran) besplatni brzi internet svim njezinim stanovnicima. Ovu pogodnost Estonci jako dobro koriste pa je gotovo cijela država online. Prema posljednjim istraživanjima, 99 posto mladih u dobi od 20 do 35 godina svakoga dana provede bar sat vremena na mreži. Ovom trendu, doduše u nešto manjem, ali još uvijek prilično impresivnom broju, pridružili su se i stariji stanovnici Estonije. Čak dvije trećine starijih od 55 godina svakoga dana je na mreži.
Razvoj ove infrastrukture iskorišten je kako bi se maksimalno pojednostavila, ali i pojeftinila državna uprava. Još prije 15 godina uveli su Akt o digitalnom potpisu, razvili javnu infrastrukturu i omogućili građanima da sve dokumente, od zahtjeva za dokumentima, preko ugovora o kupnji automobila do školske diplome potpisuju ne tintom i olovkom, već digitalnim potpisom. Broj dokumenata otisnutih na papiru drastično se smanjio, baš kao i brzina obrade predmeta u postupcima državne uprave.
Potom je svaki Estonac dobio svoj identifikacijski broj kojim se, na temelju sklopa brojeva predstavlja u računalnom sustavu bez ikakve mogućnosti pogreške. Sustav je razrađen do te mjere da je omogućio i potpuno digitalno podnošenje poreznih prijava, puno jednostavnije nego li je to slučaj u ostalim zemljama, uključujući i Hrvatsku jer se svi podaci povlače iz posebne baze. Ispunjavanje prijave traje petnaestak minuta, a povrat poreza, ako ga imaju, Estonci dobivaju na svoj račun u roku od dva dana. Jer je sve, naravno, obrađeno digitalnim putem bez potrebe za referentima koji osobno pregledavaju svaki pojedini dokument i na njega udaraju žig umačući ga prije toga u jastučić napunjen tintom.
Kao što je praksa u ostalim zemljama, pa i u Hrvatskoj. Osobna iskaznica je, naravno digitalna, a posljednji iskorak koji je Estonija načinila u digitalnom smislu su – izbori iz dnevne sobe. Naime, pri izborima, bili oni za vijeće mjesnih odbora, parlament ili predsjednika države, Estonci ne odlaze na birališta, već svoj glas daju s računala. I to ne samo dok su Estoniji već bilo gdje da se nalazili u trenutku biranja. Tako su na izborima za parlament održanima 2011. godine glasovi pristigli iz 105 zemalja svijeta.
Ovakvu digitalnu samostalnost prigrlili su i najviši estonski dužnosnici. Tako predsjednik Estonije ne koristi usluge glasnogovornika, već sam reagira na politička zbivanja i to na Twitteru. Svoje postove i priopćenja najčešće ograničava na 160 slovnih mjesta, a kada je potrebno nešto više prostora, posegne za e-mailom. Ovako visok stupanj digitalizacije i poduzetničke klime koja je podređena tamošnjim visokotehnološkim startup tvrtkama razlog je što Estoniju danas zovu Silicijskom dolinom budućnosti. Ali je i jedan od bitnijih razloga zbog čega je Estonija danas najmanje zadužena europska zemlja da dugom u iznosu od 11 posto njihova BDP-a dok je prosjek zaduženosti zemalja EU između 85 i 90 posto. Ujedno, Estonija je i jedina zemlja Starog kontinenta koja već godinama ima suficit proračuna. Toliko su efikasni da ne potroše sve što su predvidjeli da će utrošiti.
– Recept za uspjeh u stvari je jednostavan. Dobre ideje i visoka tehnologija – kaže Anderson.
Vjerujte mi, u Bjelorusiji se bolje živi nego u bilo kojoj zemlji bivšeg istočnog bloka!