Hrvatski sabor sutra će raspravljati o opozivu premijera Andreja Plenkovića, a pitanje je inicirao Domovinski pokret koji je prikupio dovoljan broj potpisa u suradnji s oporbom. O inicijativi za opoziv premijera, između ostalog, govorio je u političkom intervjuu tjedna Stjepo Bartulica, zastupnik Domovinskog pokreta. "Dugo smo to pripremali i čekali pravi trenutak i mislim da je to sada. Uza sve propuste i nesnalaženje ove Vlade, rekao bih da je prvi put sada premijer osobno impliciran u neke moguće korupcijske radnje. Dugo upozoravam da se u Hrvatskoj svakodnevno zloupotrebljavaju ovlasti i političke moći. To ima razne oblike, a jedan je kadroviranje i namještanje poslova u javnim poduzećima, tu je prisutna politika", kazao je uvodno Bartulica.
Važnim smatra da dođe do rasprave te da premijer odgovara na njihova pitanja. "To se prerijetko događa u Hrvatskom saboru. Ne očekujem da će se sutra srušiti Vlada. Međutim, mi ćemo upozoriti zastupnike vladajuće većine da imaju odgovornost. Ova teza koja se često spominje u javnosti da ne postoji alternativa, mi u Domovinskom pokretu radimo od prvog dana koliko možemo da upozorimo na stvari na vrijeme i nudimo vlastita rješenja", ističe.
"Glavni grijeh Plenkovića jest nečinjenje. Čini mi se da veliku energiju posvećuje ratu u Ukrajini, to jest velika tema, međutim na štetu vlastitih naših problema. Kada bi toliko energije uložio, primjerice, u rješavanje obnove, možda bi situacija bila nešto bolja. Posjetit ćemo ga da ga ne biraju ambasadori u Zagrebu niti interesne skupine u Bruxellesu, nego hrvatski birači i njima treba služiti", kazao je Bartulica koji smatra da će rasprava biti dobra.
Na pitanje što bi Domovinskom pokretu bio ključni program da dođe do rušenja premijera Plenkovića i izvanrednih izbora, Bartulica ističe: "Već dugo se zalažem za sliku Hrvatske gdje politika neće sve određivati. Nije dobro da uspjeh ili neuspjeh ovise o stranačkoj iskaznici, to je prvo." Također, kaže kako bi Vlada trebala biti prisutnija na nekim područjima, a manje prisutna na drugima.
"Vlada treba, primjerice, biti prisutna u pravosuđu, procesuiranju kriminala pa i ratnih zločina. Tu je slaba država", kaže. Što se tiče neovisnosti pravosuđa, pojašnjava kako to znači da na postupke i odlučivanje sudova ne utječe izravno izvršna vlast.
"Međutim, znamo da u kadroviranju i imenovanju sudaca politika ima određenu ulogu. Tu treba reći da način na koji se biraju određeni pravosudni dužnosnici nije dobar u Hrvatskoj. Po mom uvjerenju, nije dobro da je to previše zatvoreno. Javnost treba imati veći uvid, da može suditi o tim ljudima", ističe.
Ministar pravosuđa trebao bi, smatra Bartulica, puno kritičnije nadzirati rad sustava i način kako su procesi vođeni. "Naši ljudi su očajni, ne mogu čekati više i nepodnošljivo je. Moj kolega Stipo Mlinarić prije desetak dana podnio je dvije kaznene prijave u Gajevoj ispred DORH-a, dakle sam radi posao koji bi DORH trebao obavljati. Skuplja dokaze i slično. Očito država nije na adekvatan način to organizirala. Hrvatska kao tržišna ekonomija nije u potpunosti slobodna zemlja. Tu smo jako regulirana zemlja, na svakom koraku imate razne propise koji otežavaju investicije. Tu bismo jako smanjili ulogu države. Naši su ljudi uspjeli gdje god su otišli u svijet. Vrlo su uspješni Hrvati tamo gdje je sve transparentno i gdje se može poslovati bez toga da osobno poznajete političare", tvrdi.
"Županije treba, po meni, smanjiti jer previše slojeva birokracije imamo gdje je moguća korupcija. Drugo je Izborni zakon gdje se često spominje deset izbornih jedinica i kako njih preustrojiti. Ustavni sud spominje da bi svi trebali biti izabrani istim legitimitetom. Dakle, nije svejedno koliko ljudi boravi u tim izbornim jedinicama i slično. To sve načelno stoji, ali treba dodati jedanaestu i dvanaestu. Ako načela vrijede za deset, onda trebamo razgovarati za jedanaestu i dvanaestu. Naša dijaspora koja raste ima tri zastupnika i HDZ i dalje inzistira na tome da ne smiju glasovati elektroničkim ili dopisnim putem. Umjesto da se olakša našim ljudima da sudjeluju u izborima, njima se otežava", rekao je Bartulica pa ustvrdio kako nije dobro da se Izborni zakon može izglasati običnom većinom.
"Tu je stvar šireg značaja gdje treba postići što širi konsenzus, a ne samo da većina može mijenjati pravila", kazao je.
Bartulica je komentirao izjavu Milana Vrkljana da neće glasati za prijedlog opoziva Plenkovića jer "ne želi rušiti Hrvatsku".
"Mi sigurno ne rušimo Hrvatsku, mi želimo da Hrvatska krene pravim putem. Mislim da demografski pokazatelji najbolje pokazuju da stvari nisu dobre. Ili zemlja privlači ljude na dobro plaćena mjesta, imamo nešto stranih radnika, ali mi ulažemo goleme novce u vlastite ljude da bi otišli van", ističe pa nastavlja: "Ja sam uvjeren da Hrvatska zaslužuje bolje. Imamo jednostavno HDZ koji je zapravo kupio dio biračkog tijela jer mnogo naših ljudi egzistencijalno ovisi o tim strukturama i onda ispadne da imaju dovoljan broj birača na izborima pa zbog ovog izbornog modela uvijek ispadne da dobiju više mandata nego što stvarno zaslužuju prema brojkama".
Na pitanje o odnosu s predsjednikom Zoranom Milanovićem i hoće li podržati njegovu kandidaturu, kaže: "Nismo o tome raspravljali niti smo dobili instrukcije od Pantovčaka za ovaj prijedlog. Već duže vrijeme ovo pripremamo i sami odlučujemo. Predsjednik Milanović ima svoju politiku, svoj način komuniciranja i ono kako vidi Hrvatsku. To je njegova stvar. Poznato je da u se u mnogim stvarima ne slažemo s njim." U rješavanju nekih pitanja, primjerice korupcije, navodi kako su velike razlike između njih i ljevice. Potom je govorio o Mostu te kazao kako potencijalna suradnja ovisi o jako mnogo čimbenika.
"U nekim stvarima smo bliski, u nekima možda toliko i nismo, ali rekao bih da je moj pristup tom pitanju više tržišni. Naše biračko tijelo, ljudi koji nisu zadovoljni HDZ-om, a pripadaju više konzervativnom dijelu biračkog tijela, žele da mi surađujemo", navodi te dodaje: "HDZ treba jaku konkurenciju i birači to sve više prepoznaju. Kakav će oblik dobiti, to je veliko pitanje."
Govoreći o Hrvatima uhićenima u Zambiji, kaže kako smatra da je postavljanje legitimnih pitanja poželjno. "Niti je to govor mržnje, niti politiziranje. MVEP ima obvezu informirati građane, netko prati taj dio svijeta i zna se da je zabranjeno posvojiti djecu, informacija se trebala podijeliti. Država je suodgovorna", kaže te dodaje kako prijedlog zastupnika u Europskom parlamentu Ladislava Ilčića načelno treba razmotriti "jer ovo zaista nije dobro uređeno".
"Vodim se principom da su djeca na prvom mjestu, njihovi interesi i da načelno nitko nema pravo na dijete", naglašava.
VIDEO Hrvatski političari otkrili tko će kupiti državne obveznice, a tko mora ipak prvo pitati ženu
Za početak uvedimo ili uvezimo pravosuđe iz Zambije!