"Voda je značajan prirodni resurs za razvitak Hrvatske“, naziv je predavanja umirovljenog prof. dr. Božidara Biondića iz Zagreba, održanog u Hrvatskom centru u Beču.
Predstavivši hrvatske vodene potencijale Biondić je rekao kako je Hrvatska na 5. mjestu u Europi po količini vode dai spada u red vodom bogatih zemalja zahvaljujući svom položaju u doticaju s Dunavom i vlastitim izvorima. Istakao je važnost otvorenosti Hrvatske prema Mediteranu koji, kako je napomenuo, „ sve više i više žeđa i ima problema s vodom“. Ustvrdio je kako potrošnja vode u svijetu raste povećanjem broja stanovnika zbog potreba za proizvodnjom hrane i energije, za razliku od Hrvatske gdje se dramatično smanjuje i nije dosegla razinu od prije Domovinskog rata zbog postepenog smanjenja broja stanovnika, bitno smanjene industrijske proizvodnje i vrlo malog korištenja vode u proizvodnji hrane.
Biondić je rekao kako je potrošnja vode „dobar pokazatelj demografskog i privrednog stanja države“, napomenuvši kako je Hrvatska elektroprivreda najveći korisnik vode (oko 22 posto raspoloživih količina). Za javnu vodoopskrbu se koristi svega 2 posto i vrlo malo u poljoprivredi što otvara mogućnosti razvitka djelatnosti za koje je potrebna voda. Potom je nabrojao široki spektar mogućnosti korištenja vodenih resursa u budućem razvitku Hrvatske, od javne vodoopskrbe, preko hidroenergetike, poljoprivrede, turizma, flaširanja vode do izvoza vode u područje Mediterana, obzirom da najveći dio vode jadranskog područja nakon proizvodnje električne energije otječe, bez ikakvog korištenja, u more.
U vrlo zanimljivom predavanju koje je organizirala Matica Hrvatska iz Beča na čelu s predsjednicom Željkom Caparin, prof. Biondić je nazočnom skupu dao cijeli niz podataka, od prirodnih uvjeta nastanka i raspoloživih količina voda u RH preko načina zaštite i kontrole kvalitete vode do mogućnosti korištenja vode od strane postojećih i budućih potrošača.
Prof. Božidar Biondić je rođen 1940 godine u Zagrebu, gdje je i diplomirao i doktorirao. Veliki dio svog radnog iskustva stekao je kao istraživač, direktor Zavoda za hidrologiju i inženjersku geologiju i generalni direktor u Hrvatskom geološkom institutu. Na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je niz godina redovni profesor, a od 2012. ima status profesora emeritusa. Istaknuti je hrvatski i međunarodno priznati znanstvenik i sveučilišni profesor i član više nacionalnih i međunarodnih institucija i strukovnih udruženja. Između ostalog, stalni je član Hrvatske akademije tehničkih znanosti (HATZ) Odjela za građevinarstvo.
