NOVAC IPAK KUPUJE SREĆU

Bogataši otkrili koliko točno godišnje trebate zarađivati da biste bili sretni

Euro - nova službena valuta u Republici Hrvatskoj
Davor Puklavec/PIXSELL
15.10.2024.
u 18:49

"Imao sam novac, pa sam bio bez novca, pa sam opet imao novac. Ako niste sretni sa 70.000 eura, nećete biti sretni ni sa 700.000", tvrdi Andy Harrington.

Novac ne može kupiti sreću, čuli su svi bezbroj puta u životu, ali je li to istina otkrila je studija iz 2010. godine koju su proveli psiholog Daniel Kahneman i ekonomist Angus Deaton. Zaključak njihove studije je bio da novac ipak može kupiti sreću, do jednog trenutka. Naime, sreća raste s prihodima sve dok se ne izjednači na razini od oko 57.000 eura godišnje, a nakon toga novac malo znači za sreću. No, mnogi još uvijek sumnjaju u to, pa je Matthew Killingsworth, koji proučava uzroke ljudske sreće na Wharton School, osporio dugotrajno uvjerenje da bogatstvo i dobrobit dosegnu plato kada ljudi postignu određenu razinu prigoda. 

U njegovoj studiji nije bilo izjednačavanja u sreći ili životnom zadovoljstvu na razini od 57.000 eura, a niti na bilo kojoj drugoj razini. Istraživanje je pokazalo kako su prihodi rasli da su tako rasle i pozitivne emocije kod ljudi, a jaz u sreći između bogatih i ljudi srednjeg prihoda bio je veći nego između ljudi srednje i niže klase. „Rezultati sugeriraju da pozitivna povezanost između novca i dobrobiti nastavlja rasti visoko na ekonomskom ljestvici," napisao je Killingsworth i zaključio da - novac kupuje sreću.

Portal The Telegraph je zato odlučio vidjeti što o tome misle ljudi koji već imaju dovoljno novca, čak i preko tih 57.000 eura godišnje. Jedna od tih osoba je Charlie Day, koja je postala poduzetnica sa 21 navršenom godinom, a njezin najnoviji posao bio je prodajno savjetovanje, koje je pokrenula 2021. godine. Ove godine Day će ostvariti 1,5 milijuna eura prihoda. Kaže da je bila sve sretnija što je više novca imala, ali ne iz razloga koje bi ljudi možda očekivali. „Nisu to samo luksuzni odmori i jahte“, objašnjava. „To je svakodnevna pomoć koja olakšava život.“

Njezina mjesečna plaća je 23.000 eura, dovoljno da si može osigurati užurbani život u Londonu i van njega. No, i dalje i ona i njen suprug rade puno radno vrijeme. Djecu im čuvaju dadilje s punim radnim vremenom, kuću im čisti čistačica, a robu peru uz pomoć kemijskog čišćenja, kako bi uštedjeli što više vremena. Kad ne radi onda trenira uz osobnog trenera, a njenom sinu, koji ima autizam, pomažu privatni stručnjaci. Možda novac nije izvor sreće, ali sigurno im puno pomaže.

VEZANI ČLANCI:

Osjećaj veće kontrole nad životom može objasniti oko 75% povezanosti između novca i sreće“, rekao je Killingsworth u svom istraživanju. „Dakle, mislim da je veliki dio onoga što se događa to da ljudi s više novca imaju veću kontrolu nad svojim životom. Više slobode da žive život kakav žele.“

Nije to bilo uvijek tako za Day, koja je do prije koju godinu zarađivala 46.000 eura godišnje, ispod praga na kojem se sreća izjednačuje s novcem, prema Deatonu i Kahnemanu. Tada se Day mučila s razvijanjem svog vlastitog posla, dok je istovremeno trebala brinuti o svojoj trogodišnjoj kćeri.

„Sve što sam željela bilo je dovoljno novca da unajmim čistačicu“, prisjeća se. Sada, kad može plaćati pomoć oko kuće i zarađuje znatno više od praga sreće, osjeća da ima više vremena nego ikad prije i, kako je predviđeno, njezina sreća je samo porasla.

„Novac ne može kupiti sreću, ali definitivno može pomoći da živite sretniji život dajući vam više izbora i prilika,“ kaže ona. „Postoje neki užasni ljudi s puno novca za koje ne mislim da žive najsretniju verziju sebe, ali ja jesam.“

Postoje iznimke, kao što to sugerira i Day, a to tvrdi i Killingsworth u svom istraživanju, koji je otkrio kako kod manje sretnih ljudi sreća raste do 92.000 eura, a nakon toga novci više ne pomažu. Drugim riječima, „ako ste bogati i nesretni, više novca neće pomoći“, kaže Killingsworth.

Kod drugog sugovornika situacija nije bila ista kao kod Day. Andy Harrington, 55-godišnjak iz Kenta, tvrdi kako njemu tvrtka od 25 milijuna eura nije donijela sreću. „Više to nisam volio. Postalo je samo zarađivanje novca“, priznaje. Zato je prodao posao – i svoju financijsku sigurnost – kako bi sreću potražio negdje drugdje.

„Prodao sam ga za manje nego što sam mogao jer nisam želio dugotrajne pregovore. Imao sam san koji sam želio ostvariti“, kaže. Zatim je osnovao Professional Speakers Academy, gdje podučava poduzetnike kako se učinkovito predstaviti i povećati prodaju. Harrington tvrdi kako više novca donosi i više problema: dodatni stres, više poreza, povećane odgovornosti, pa čak i društvenu izolaciju. „Kad zarađujete više od svojih vršnjaka, ne možete uvijek dijeliti svoje ciljeve ili uspjehe a da ne osjećate da se hvalite.“

Zato, Harrington sada vjeruje kako je bitniji način na koji zarađujete novac, nego koliko ga se zarađuje. "Imao sam novac, pa sam bio bez novca, pa sam opet imao novac. Ako niste sretni sa 70.000 eura, nećete biti sretni ni sa 700.000", tvrdi Harrington. 

I treći sugovornik, 54-godišnji Lee Broders iz Shropshirea, je podijeljenog mišljenja. „Vidjeli smo ga kao način života“, kaže za novac. "Izgubio sam puno vremena s obitelji jer sam jurio za novcem". Studija iz 2003. objavljena u časopisu Psychological Science otkrila je da, iako je imati više novca povezano sa srećom, juriti za novcem umanjuje naš osjećaj životnog zadovoljstva i sprječava našu sreću. Oni s jakim ciljevima financijskog uspjeha zapravo su imali niže zadovoljstvo obiteljskim životom, prijateljstvima i poslom.

Broders je s 35 godina prošao kroz razvod, a zatim doživio i takozvani "burnout" zbog svih poslova koje je pokrenuo, dok je u isto vrijeme studirao i pravo, pa je u jednom trenutku bio primoran preispitati svoj odnos prema novcu. Sada zarađuje oko 7.000 eura mjesečno od svojih poslova i nekretnina, do 11.500 eura od savjetovanja i 28.000 eura od svog treniranja. Novac je za Brodersa omogućitelj – ne može kupiti sreću, ali može kupiti vrijeme.

„Vrijeme je najvažnija i najvrednija roba koju imamo u životu. To je jedina stvar koju nikad ne možemo vratiti. Potrošeno je. Jurio sam za novcem, kad sam zapravo trebao juriti i cijeniti vrijeme“, kaže Broders. Tko god kaže da ne možete kupiti sreću, možda ne troši novac kako treba. Istraživanje iz 2017. godine otkrilo je da korištenje novca za kupnju vremena povećava naše psihološko blagostanje.

Jedna mala stvar koja je Brodersu donijela sreću ovog ljeta bila je kupnja robotske kosilice za 700 eura. "Sada mogu ići u teretanu, znajući da će travnjak biti pokošen. Radi se o pronalaženju pravih alata i ljudi u koje ćete ulagati kako biste si vratili uloženo vrijeme", rekao je.

GALERIJA Sandra Elkasević oduševila prizorima s medenog mjeseca, evo gdje je pozirala sa suprugom

Euro - nova službena valuta u Republici Hrvatskoj
1/25
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije