Zbog činjenice da plaće nastavnika ne mogu ni trenutačno, a teško će i u budućnosti konkurirati plaćama u financijskom i IT sektoru, i ove školske godine pred brojnim ravnateljima osnovnih i srednjih škola veliki je izazov. S jučerašnjim prvim danom nove školske godine mnogi učenici i njihovi roditelji susreli su se s viješću da pojedine škole nemaju nastavnika matematike i fizike, da će pojedini razredi i po mjesec dana čekati novog nastavnika dok se ne zaposli netko na toj poziciji ili se ne pronađe zamjena. Bez obzira na to što je u sustavu osnovnih i srednjih škola više nastavnika, profesora i učitelja nego učenika, sustav se suočava sa znatnim manjkom školovanih nastavnika matematike i fizike. I nije taj problem uočen ove školske godine, traje on, brojni su nastavnici i ravnatelji na njega i prethodnih godina upozoravali, naročito kada nisu mogli pronaći ni zamjene za matematiku i fiziku iako su dužni učenicima osigurati redovite sate iz tih vrlo važnih predmeta.
Rješenje problema
Osim što se mladi u posljednjih šest godina sve manje odlučuju za studij nastavničkih smjerova, naročito u STEM području, oni koji studiraju fiziku ili matematiku odmah nakon završetka studija svoju karijeru usmjeravaju u drugom smjeru, ne planiraju ni pokušati raditi u školi. Kako bi se što prije riješio taj problem, koji je uteg u funkcioniranju nastave, ponuđena su, ističu u Ministarstvu obrazovanja, kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja. Dugoročno rješenje zapisano je u pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima koji je nedavno prošao javnu raspravu. Tim pravilnikom kao osnovom, s početkom nove akademske godine studenti koji upisuju nastavničke STEM smjerove moći će se javiti na natječaj za državne stipendije. Tako će se studenti STEM područja već od ove akademske godine moći prijaviti za stipendiju koja će iznositi 600 eura mjesečno. Stipendija će im na račun sjedati do 15. u mjesecu, a studenti će se obvezati da će nakon završetka studija predavati u školama najmanje jednako dugo koliko su bili stipendirani. Kada se prijave i zadovolje uvjete stipendiranja, stipendiju će takvi studenti primati za sve akademske godine do stjecanja visokoobrazovne kvalifikacije, pod uvjetom da ispunjavaju sve obveze utvrđene studijskim programom za upis u višu godinu studija. Drugim riječima, u slučaju ponavljanja godine studentu koji je korisnik spomenute stipendije obustavit će se primanje državne stipendije do upisa u višu godinu studija, kada može nastaviti primati iznos od 600 eura.
No dok se dočeka da isti studenti završe studij i uđu u obrazovne ustanove u ulozi profesora, nastavnika i učitelja, problem nedostatnog broja nastavnika matematike i fizike u školama pokušat će se riješiti najavljenim kratkoročnim metodama - angažiranjem profesora koji su u mirovini, a predavali su danas deficitarne predmete, i to tako da budu angažirani kao zamjene ili na određeno vrijeme.
- Bez obzira na povećanje plaća, plaće u obrazovanju nikada neće moći konkurirati plaćama u financijskom sektoru u koji odlaze nastavnici deficitarnih struka, a pogotovo početničke plaće, i toga moramo biti svjesni. Bez obzira na to, pripremili smo nekoliko kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih aktivnosti kako bismo bar donekle ublažili problem. Kratkoročno planiramo Zakonom o odgoju i obrazovanju omogućiti rad umirovljenim profesorima deficitarnih struka, i to tako da zamjenjuju nastavnike koji su na bolovanju, rodiljskom dopustu ili da ih se zapošljava na određeno vrijeme ako se nitko ne javi na natječaj za nastavnika. Srednjoročno planiramo Zakonom o odgoju i obrazovanju omogućiti onima koji to žele da rade preko norme, dok dugoročno planiramo stipendije od 600 eura za studente koji studiraju navedene smjerove, uz uvjet da jednaki broj godina koliko su primali stipendiju, rade u školi - pojasnio je za Večernji list ministar obrazovanja Radovan Fuchs najavljene ideje za rješavanje navedenih problema.
Prvašića 36.000
Uostalom, ministar Fuchs jučer je za prvog dana nove školske godine ujedno svim učenicima, a naročito učenicima prvih razreda osnovnih škola, kojih je ove godine nešto više od 36 tisuća, zaželio dobrodošlicu i uspjeh u novoj školskoj godini. Upozorio je, međutim, da je zbog pada nataliteta moguće stvaranje tehnoloških viškova u cijelom sustavu.
– Imat ćemo i pad broja studenata, pa je pitanje treba li nam toliki broj profesora, studentskih domova i visokoškolskih institucija. To je dalekosežan problem, efekti ovakvih pojava bit će vidljivi za 10 ili 20 godina – izjavio je Fuchs.
