Iako ne postoji službeni registar stanovništva s podacima o broju građana koji su iselili iz zemlje, demograf Stjepan Šterc procjenjuje da se od 2011. do 2016. iz Hrvatske u prosjeku godišnje iseljavalo 40.000 ljudi. Time se može zaključiti da se u pet godina iselilo 200.000 ljudi, od toga većinom obrazovane, mlade i radno sposobne osobe.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2015. od ukupno 29.651 odseljenih osoba iz RH, njih oko 42 posto odselilo se u Njemačku.
Večernji list proveo je istraživanje između 700 studenata iz cijele Hrvatske, u starosti od 18 do 29 godina. Upitali smo ih razmišljaju li o napuštanju zemlje nakon završetka studija te koji su im planovi, a njih gotovo 70 posto ostalo bi u Hrvatskoj.
Svima studentima zajedničko je jedno - žele konkretno rješavanje problema u zemlji, stabilan posao i plaću u skladu s njihovim vještinama i znanjima. Napominju da žele transformaciju političke scene i restrukturiranje vlasti, provođenje kurikularne reforme, smanjenje korupcije i zapošljavanja preko veze. Mladi žele da se cijeni njihov rad, a vjeruju da Hrvatskoj svojim obrazovanjem mogu ponuditi sve potrebno za razvoj zemlje.
"Ostajem jer se bliskost obitelji i najboljih prijatelja koje bih izgubio odlaskom u inozemstvo ničim ne može nadomjestiti", smatra 24-godišnji student novinarstva. "Hrvatska je lijepa i bogata zemlja s pregršt mogućnosti i možemo ih dobro iskoristiti", misli 22-godišnja studentica novinarstva.
Naglašavaju i problem mentaliteta, konzervativnog razmišljanja i vraćanja u povijest. "Treba se početi pričati o sadašnjosti i budućnosti", "Potrebna je potpuna promjena vlasti, bez HDZ-a, SDP-a i Živog zida. Trebamo dostojanstveno ulagati u znanost i obranu", smatra 24-godišnji student Kulture i turizma u Zadru.
Hrvatskoj nedostaje i treća politička opcija koja bi mogla biti većina u Saboru. Studenti žele stranku koja će poticati rast hrvatske ekonomije i popraviti demografsku sliku, razviti bolji obrazovni sustav, davati veće poticaje mladima, poduzetnicima i poljoprivrednicima, poštivati status branitelja i umirovljenika, pospješiti burzu i ukinuti poticaje te ulagati u informatički sektor.
"Balkanski mentalitet" jedan je od razloga, smatraju mladi, zašto država ne napreduje. "Stariji ljudi i dalje žive u prošlosti, raspravljaju o ustašama i partizanima i dok je tako nema napretka", smatra 24-godišnji student FER-a. Želja studenata je i da Vlada potakne zapošljavanje mladih i poticaje za poduzetništvo.
"Sve je ovo dobro, živimo u najlipšoj zemlji na svitu", poručuje 22-godišnji student FESB-a u Splitu. "Ostat ću u Hrvatskoj kako god bilo. Treba pokušati promijeniti nešto na civiliziran način. Ako nećemo mi, tko će?", zaključuje 19-godišnji student ekonomije.
33 posto studenata želi u inozemstvo: 'Hrvatski političari rade sve da odemo'
U nešto manjem, ali ne zanemarivom broju, 33 posto studenata nakon studija planira odlazak iz Hrvatske. Uvjereni su da u zemlji vlada nepotizam i da nema perspektive, a zamjeraju i mentalitet društva koje je postalo pasivno i zapravo ne žele promjene.
"Nizak je životni standard i loša uređenost države. Nema budućnosti za ostvarivanjem karijere", misli 20-godišnji student fizioterapije. "Nije mi cilj preživljavati, nego živjeti", poručuje 20-godišnja studentica građevine. "Smatram da u RH nikad neću moći postati samoostvarena osoba", nadodaje 21-godišnjak s Građevinskog fakulteta.
Dio ispitanika želi se obrazovati u stranim zemljama kako bi proširili vidike i stečeno znanje prenijeli u Hrvatsku. Priznaju i da ih privlači život u drugoj zemlji te da život ne žele provesti na jednom mjestu. "Prvenstveno mi se ne sviđa život u RH, a i u inozemstvo me vuče bolja politička aktivnost i glas naroda", kaže 19-godišnji student FER-a. Mladi žele upoznati nove ideje, metode rada i kulture u drugim državama.
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Većinu žalosti stanje u državi, a svojoj djeci žele pružiti stabilnu i perspektivnu budućnost, što, smatraju, ne vide da će se dogoditi u Hrvatskoj nastave li političari ovim načinom rada.
Naše društvo puno je mržnje i netolerancije uz koje ne namjeravam dalje živjeti
"Najprije sam mislila ostati, ali ionako sve ne ide u dobrom smjeru tako da nema uopće smisla tražiti ovdje posao", "Dosta mi je tragikomedija", "Planiram prekinuti trenutni studij i prebaciti se na studij izvan Hrvatske. Hrvatsko obrazovanje je nekvalitetno i van svake pameti, a hrvatsko društvo puno mržnje i netolerancije uz koje ne namjeravam dalje živjeti", neki su od stavova studenata.
Da "nije u šoldima sve" misli ipak veći dio ispitanika. Oni se, ponajprije, žele razviti kao osobe, naučiti strane jezike i upoznati običaje drugih zemalja. Smatraju da će tako napredovati u privatnom i poslovnom pogledu, a jasno kritiziraju mentalitet i "duboko ukorijenjenu korupciju" u svojoj državi.
"Ne želim iskoristiti, niti tražiti vezu za posao. Postoje zreliji mentaliteti država, a našu nitko ne zna voditi. Hrvatski političari rade sve da se iselimo", odlučno zaključuje 22-godišnji student TVZ-a.
>> U četrnaest godina iz BiH ‘iscurilo’ Hrvata koliko ih živi u Širokom Brijegu, Ljubuškom i Grudama
>> Zašto se Hrvatska treba bojati pada nezaposlenosti
>> Imati zdravu hranu i zaposlene građane, to je nacionalni interes
Zapravo problem Hrvatske su nepotizam, korupcija i nizak natalitet (iseljavanje i nizak natalitet su posljedica prva dva problema). Sva tri poblema se mogu u dobrom dijelu lako riješiti ali nema ni znanja ni volje kod onih koji su na vlast da se to učini. Najbolji "lijek" za nepotizam je da se radna mjesta u javnoj upravi i državnim i komunalnim poduzećima učine neatraktivnima tako što bi im plaće bila manje negu u "realnom" gopodarstvu bar za 20% (tako je u Americi, Singapuru...). Korupcije je najviše (bar 90% korupcije ako ne i više novčano gledano) u javnoj nabavi a to se može lako riješiti da se svi i natječaji i ugovori o nabavi i troškovnici i realizacija ugovora objavljuje na internetu. Što se tiče niskog nataliteta to je rješivo na način da se ukinu sve porezne olakšice za djecu uz istovremeno enormno povećanje dječijeg doplatka na recimo 700 kn. po djetetu jer tu djecu neće rađati ni sutkinje, ni liječnice ni menagerice nego nezaposlene žene, trgovkinje, krojačice... samo one mogu povećati natalitet. Ali ja trenutno ne vidim ni jednu političku opciju spemnu na ove radikalne reforme. Nažalost.