I u Splitu i u Zagrebu do početka nove školske godine dio članova školskih odbora, važnog tijela koje upravlja školom, bit će izabran javnim natječajem.
Primat će naknadu, ali manju
U školskim odborima osnovnih i srednjih škola čiji je osnivač grad ukupno je sedam članova, od kojih se troje do sada biralo isključivo odlukom gradonačelnika obaju gradova. Ta je odluka bila jednostrana, više naredba dojučerašnjeg vodstva gradova. No ta se praksa sada mijenja, i to, kako najavljuju gradonačelnici Ivica Puljak i Tomislav Tomašević, u svrhu depolitizacije školskih ustanova.
– Školski odbori upravljaju školama, zato je vrijeme za njihovu depolitizaciju i imenovanje isključivo stručnih ljudi koji će svojim radom doprinijeti razvoju modernog osnovnoškolskog obrazovanja u Splitu kakvo zaslužuju naša djeca – kazao je po raspisanom Javnom pozivu za iskazivanje interesa Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, napomenuvši da je poziv otvoren svim građanima koji mogu i žele sudjelovati u razvoju škola i obrazovanja 21. stoljeća. U Splitu kandidati koji se žele uključiti kao predstavnici Grada interes iskazuju za članstvo u školskim odborima ukupno 26 osnovnih škola koje su pod ingerencijom Grada, a za taj rad u mandatu od četiri godine na koliko se biraju, kako je napomenuo Puljak, izabrani članovi neće primati naknadu.
U Zagrebu će uvjeti biti malo drukčiji nego u Splitu – od tri člana koje osnivači biraju u školske odbore dva će se birati javnim natječajem, a treći će član biti netko iz mjesnog odbora na čijem se području škola nalazi. Za razliku od Splita, u Gradu Zagrebu školski odbori morat će se birati za dvjestotinjak osnovnih i srednjih škola pa će prema tome šestotinjak članova s početkom školske godine početi obavljati tu dužnost.
Oni će u Zagrebu, prema trenutačno dostupnim najavama gradonačelnika Tomaševića, za svoj rad primati naknadu, ali će ona biti manja nego što je bila prethodnih godina. Koliko točno manja, iz Grada će, kažu, obznaniti sljedećeg tjedna, kada će postati jasno i kako će se birati predstavnik školskog odbora iz mjesnog odbora.
Važni u kadroviranju
Sve je to put kojim se pokušava utjecati na već uvriježenu praksu, barem onu zagrebačku, u kojoj se dosadašnjim političkim izborima i izravnim imenovanjima članova školskih odbora izravno utjecalo na činjenicu da će točno određeni kadrovi u točno određenim školskim ustanovama dobiti točno određeni posao. Naime, članovi školskog odbora prije svega imenuju i razrješuju ravnatelja, te daju prethodnu suglasnost kad je riječ o zapošljavanjima u školskoj ustanovi. I upravo u toj činjenici leži i poražavajuća istina obrazovnog sustava u cijeloj zemlji – mnogi ravnatelji većinu svog radnog mandata provedu dodvoravajući se upravo članovima školskih odbora kako bi opstali na čelu obrazovne ustanove, dok se znatno manje bave upravljačkim i stručnim vodstvom škola koje je usmjereno na dobrobit učenika.
Uostalom, obveza je školskog odbora na prijedlog ravnatelja donijeti godišnji plan i program rada, financijski plan, polugodišnji i godišnji obračun, a to tijelo odlučuje i o zahtjevima radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa te donosi statut i druge opće akte.
