Imamo razloga za optimizam. Vratili smo kreditni rejting, imamo uređene državne financije, prošli smo krizu Agrokora, imamo stabilnu Vladu, a sljedeće četiri godine nemamo izbore, osim lokalnih. Ministar financija Zdravko Marić i Vlada učinili su puno toga da se porezni sustav modernizira – rekao je Fabris Peruško, glavni izvršni direktor Fortenova grupe na panelu “Gospodarstvo i porezno rasterećenje” koji je moderirala novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić. Gleda li se porez na dobit, tu smo, dodao je Peruško, konkurentni u odnosu na okruženje i nema prostora za veće promjene, no nismo kao gospodarstvo konkurentni u porezu na dohodak, pa se tu očekuju pomaci.
– U Zagrebu na najvećim plaćama imamo oporezivanje od 42 posto, a Slovačka, na primjer, ima 23 posto. Bitna je kombinacija poreza s ostalim doprinosima. Ono što nam može donijeti dodatan impuls, jest da ciljamo visoko plaćene poslove koji će nam omogućiti da postanemo atraktivniji za regionalne centre multinacionalnih kompanija, čime će se povećati BDP – smatra Peruško. Dotaknuo se i pitanja radničkog dioničarstva, koje je vrlo atraktivno za tehnološke firme, ali i za ostale poduzetnike koji žele podijeliti benefite rasta sa svojim zaposlenicima. Država dosad nije imala nikakve konkretne benefite od tog poreza jer nije bio na primjereni način reguliran.
Dionice zaposlenicima
Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora Orbica, najveće distribucijske kompanije u Europi, istaknuo je da se na konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” čulo puno lijepih stvari za poduzetničke uši, posebno o nastavku rasterećenja gospodarstva. Zbog pandemije se ne mogu odmah vidjeti sve blagodati porezne politike.
– Vlada je izvrsno reagirala tijekom koronakrize koja je zahvatila svijet i nakon potresa u Zagrebu. Rezultati smanjenja poreza sigurno će se osjetiti, a neki se već i osjećaju. Vlada je nastavila na uvođenju ravnoteže između javne potrošnje i realne ekonomije, a to nije lagan posao za premijera Plenkovića i ministra Marića. Svi ćemo to podržati jer je to pitanje opstanka države, a ne samo pitanje hoćemo li imati manje poreze ili ne. Bitna je ravnoteža, dakle smanjenje poreza do one razine koja ne ugrožava opstojnost proračuna. To je ono što mi poduzetnici koji volimo ovu državu želimo postići. Nama nije cilj smanjiti porez toliko da se mi obogatimo, a da država pati – smatra Roglić.
GALERIJA Konferencija Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo"
Pravosuđe treba unaprijediti jer dugi procesi, upozorio je, utječu na poduzetništvo. – Zatim, da bismo imali konkurentnost, morate imati i dobru administraciju o kojoj također ne mislimo dobro. Vjerujem da ćemo sve to dovesti na razinu europskih zemalja jer europski put kojim Hrvatska ide je conditio sine qua non. Planirali smo da budemo dio EU i NATO-a, a sad treba postići da i gospodarstvo bude konkurentno, i da se možemo uključiti na europsko tržište od 500 milijuna ljudi – kazao je B. Roglić.
Ministar financija Zdravko Marić je, govoreći o opcijskim dionicama, rekao da su se već davali stimulansi, pogotovo za brzorastuće kompanije. Zaposlenike se tako pretvara u dioničare, a u isto vrijeme daje im se poticaj da daju doprinos u početnoj, možda i najvažnijoj, fazi kad tvrtka izrasta. Nije dobro da se porezni sustav često mijenja. – Porezi moraju biti u funkciji, ali ne mogu biti rješenje svih naših problema. Prva velika reforma bila je još 90-ih godina. Veliki stručnjaci tada su pridonijeli razvitku naše samostalnosti. A sad imate nove okolnosti poput pandemije. I porezi moraju biti prilagodljivi, kako bi dali doprinos. Želimo zaokružiti priču i pokazati da je moguće napraviti iskorake. Ovo je prilika da iz izazovne situacije napravimo pravu transformaciju – zaključio je Marić.
Prilika za transformaciju
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić naglasio je da je duboko uvjeren da ni porezni sustav, a ni tečajna politika, nikad nisu trebali biti glavno sredstvo povećanja konkurentnosti gospodarstva.
– Poreznim promjenama učinili smo da je Hrvatska u europskom prosjeku. Želimo li biti konkurentni zemljama u regiji, u kojima je cijena rada u pravilu niža, ili želimo biti konkurentni na europskoj razini? Ako želimo ovo drugo, onda je smjer trebao ići prema povećanju tehnološke razine u proizvodnji, odnosno produktivnosti. Imamo vrlo izdašna europska sredstva. Naziru se polako konture trošenja tih europskih sredstava i jasno je da će se dobar dio morati usmjeriti na zelene tehnologije i digitalizaciju. Inzistirat ćemo da najveći dijelovi omotnica budu usmjereni u povećanje proizvodnje, odnosno konkurentnosti domaće proizvodnje, konkretno nabavom novih strojeva, digitalizacijom i novim tehnologijama – rekao je ministar Čorić.
Cijela Europa u istoj je poziciji sa “Zelenim planom”, i to je novo područje koja pruža nevjerojatnu priliku ekonomija koje mogu iskoračiti dva koraka naprijed. Tehnologija vodika novi je smjer u energetici, a tim segmentom se u Europi ozbiljnije bavi samo nekoliko tvrtki. Važni su, istaknuo je Ćorić, projekti četvrte industrijske revolucije. – U svim industrijama imamo odlikaše. Idemo se napokon kao društvo i kao Vlada orijentirati na one koji mogu povući. – Dvadeset i pet godina smo dosta vremena, truda, pa i živaca, potrošili na kontinuirano izvlačenje iznad vode onih koji više ne mogu, čije su tehnologije na razini druge industrijske revolucije. Vrijeme je da se okrenemo onome što je ispred nas. To nosi žrtvu, nosi i nepopularnost za neke od nas – poručio je ministar Ćorić.
Osvrnuvši se na novac koji će Hrvatska dobiti, B. Roglić upozorio je da se mora pametno potrošiti, a ne spašavati poduzeća koja se ne mogu spasiti. Komparativne prednosti Hrvatske su proizvodnja hrane u Slavoniji, u kojoj treba riješiti navodnjavanje, turizam, drvna industrija i ITC sektor.
– Država ne treba ulagati u svoja poduzeća, socijalizam je bankrotirao, a mi smo u kapitalizmu. Kapitalizam omogućava svakom pojedincu da na sebi gradi svoju budućnost. Država treba stvoriti okvire u kojima će tisuće mladih na svojim idejama graditi svoje karijere, naše društvo i poduzetništvo – zaključio je B. Roglić. Neke države poput Španjolske i Italije boje se da neće znati kako potrošiti europski novac. Hrvatskoj se to, rečeno je, ne smije dogoditi.
– Jasno smo u programu HDZ-a i Vlade naglasili da Hrvatska treba težiti samodostatnosti. Prehrambena industrija ide u tom smjeru, imamo veliku šansu u energetici. ITC se razvija kako nismo mogli ni zamisliti – rekao je Ćorić, a ministar Marić dodao je da si ne smijemo dopustiti da se dovedemo u situaciju da nemamo kako potrošiti financijske omotnice. – Ovo je prilika da zaista iz izazovne situacije napravimo istinsku transformaciju – ponovio je.
Na pitanje o visini poreznog opterećenja i poreznom sustavu, Ćorić je podsjetio da je Hrvatska visoko socijalno osjetljiva država. Zdravstveni sustav funkcionira na jednoj od nižih participacija u svijetu, i ode li se u potpunu tržišnu utakmicu, za velik broj građana to će značiti da zdravstvena zaštita više ne postoji. Prosječna mirovina je 2700 kuna. Opterećenje visokih plaća je veliko s pozicije menadžera.
– Smanjimo li porez na dohodak u svim stopama, što ćemo s mirovinama? Igra je jako široka. Socijalna država, pogotovo u kontekstu činjenice da je Hrvatska zemlja u razvoju, s BDP-om per capita koji nije na razini europskog prosjeka, za ogroman broj naših građana je zadnja linije obrane. S dvije stope naš porezni sustav nema onu razinu progresivnosti koju bi u teoriji trebao imati – pojasnio je Ćorić.
Lijepa naša domovino, koruptivna zemljo mila, HDZ-a djedovino, da bi vazda jadna bila.