DOZNAJEMO BROJKE CRNOG DANA

Dalmacija gori, paklena noć za vatrogasce: u 24 sata 32 požara i 122 vatrogasne intervencije

Tučepi: Vatra prodrla u Park prirode Biokovo, zahvatila i ranč, kuće i vozila
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
1/66
01.08.2024.
u 17:10

Paklena noć za 755 vatrogasaca s 257 vatrogasnih vozila i 10 protupožarnih zrakoplova, izgorjelo 2500 hektara

Iza hrvatskih vatrogasnih snaga najteža je noć u protupožarnoj sezoni. Bilježit će se u crnoj statistici 31. srpnja i 1. kolovoza 2024., kada su unutar 24 sata gorjela 32 požara i zabilježene 122 vatrogasne intervencije u srcu Dalmacije, diljem tri dalmatinske županije: Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske. One su i inače najteže pogođene požarima iz godine u godinu u kritičnom momentu, na vrhu turističke sezone. Sad su već stravični razmjeri opožarenih područja. Samo u skradinskom zaleđu planulo je u jednom danu oko tisuću hektara, brojke iz sata u sat rastu, ali tijekom ova crna 24 sata izgorjelo je oko dvije i pol tisuće hektara površine, a to je kao da nestane polovina otoka Šolte.

Glavni uzrok ljudski faktor

Riječ je o izvanrednom stanju, bila je to jedna od težih noći posljednjih sezona na požarištima u Dalmaciji i u dalmatinskom zaleđu, koje nije pokriveno kamerama i dronovima izviđačima, kao što je prošle godine u potpunosti sustavom "zaokružena" cijela hrvatska obala, s glavnim zapovjednim centrom u Divuljama. No sve što Hrvatska vatrogasna zajednica ima – 2959 profesionalnih vatrogasaca u JVP-ima i DVD-ovima, gotovo 35 tisuća dobrovoljnih članova vatrogasaca, 45 tisuća veterana u pričuvi, 15 tisuća članova vatrogasnog pomlatka i još toliko u vatrogasnoj mladeži, četiri kanadera (peti koji Hrvatska posjeduje služi za rezervne dijelove), šest air tractora i dron Orbiter za nadzor – nije bilo dovoljno da se pokrije jedna vatrena noć. Noć je na terenu provelo 755 vatrogasaca s 257 vatrogasnih vozila te 10 protupožarnih zrakoplova u kumulativnom zbroju na svim požarištima.

VEZANI ČLANCI

Najveći je pritisak dva dana bio na području skradinskog zaleđa te u Tučepima dok prekjučer poslije podne nisu planula dva nova velika požara na području Marina – Vrsine te kod Pakoštana, a jučer i tri nova požara u Tučepima, gdje se 306 vatrogasaca sa 77 vozila pokušava od utorka navečer izboriti s vatrenom stihijom, koja je, nošena vjetrom, zahvatila i Park prirode Biokovo te došla do Podgore. Stanovnike se evakuira iz njihovih kuća u školu. Na tom području vatra je dosad progutala oko 400 hektara, a kazneno je prijavljen lokalni pčelar zbog sumnje da je požar izazvao iz nehaja. Ljudski faktor glavni je uzročnik teških požara koji pustoše zemlju, a iako se često barata pojmom piromanije, takvih je postavljenih dijagnoza malen postotak. Uzroci katastrofalnih požara, poput onog koji se iz Sitnog Gornjeg i Žrnovnice spustio do Splita, požara u Raslini i Zatonu kraj Šibenika, kao i požara u Grebaštici, najvećeg prošlog ljeta, uglavnom ostaju vječno otvoren slučaj koji se vodi protiv nepoznatog počinitelja. Na opožarenim površinama, upozoravaju brojni stručnjaci s kojima smo na terenu razgovarali, riječ je o ekocidu i promjeni cijelih mikrosustava, a ne samo vizura Dalmacije. Diljem obale i na dalmatinskim otocima mještani su se probudili uz hrpetine pepela, a miris paljevine osjeti se duž cijele srednje Dalmacije.

FOTO/VIDEO Katastrofalni prizori nakon požara: Pogledajte pustoš koju je vatra ostavila

Tučepi: Vatra prodrla u Park prirode Biokovo, zahvatila i ranč, kuće i vozila
1/67

Rotirke na autocesti

Dionica autoceste A1 od Šibenika do Zadra bila je krcata vozilima s rotirkama, pomoć je izvanredno poslana i iz Karlovačke, Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije, a stigli su i pripadnici Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik Hrvatske vatrogasne zajednice.

VEZANI ČLANCI

– Treba ispitati što cijeli naš sustav, od vrha do dna, sa zrakoplovnim snagama i svim zapovjednicima, radi tijekom zime u pripremi sezone. Umjesto da se rade prosjeci, kao što se u Dalmaciji radilo oduvijek, novac se troši i na zapošljavanje podobnih kadrova na svim razinama – za Večernji je kazao stručnjak za sigurnost i sveučilišni profesor Pavle Kalinić, upozoravajući i na rastući broj požara uoči obilježavanja Oluje, na što posljednjih godina upućuju i brojke i struka. Postavlja nužno pitanje o povećanju broja ophodnji i nadzora u osjetljivim danima prije okupljanja na središnjoj kninskoj svečanosti u čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja.

Komentara 6

A3
a300
18:14 01.08.2024.

Jedan je ULOVLJEN u Skradinu !!!!! Bivsi brat … iz Svajcarsku !

HO
homofobic
17:31 01.08.2024.

Ekstremne situacije zahtjevaju ekstremne mjere! Sumski pozari u sezoni ljetnih odmora u ovolikom broju ni u kojem slucaju nisu slucajni niti prirodnog uzroka nego indiciraju namjernu sabotazu koja ugrozava ljudske zivote i vlasnistvo. Vjerujem da nekoliko timova od dva clana jedan promatrac a drugi strijelac Hrvatske Vojske ili specijalne policije bi u samo nekoliko tjedana smanjilo broj pozara zauvjek! Kada jednom saboterske kosti ociste bjeloglavi supovi i cagljevi ili lisice, kada ih sunce izbjeli i vjest se prosiri medu neprijateljima Hrvatske bit ce puuuno manje dobrovoljaca za potpaljivanje suma!

Avatar 3P Petrov-Pavliček-Pupovac
3P Petrov-Pavliček-Pupovac
17:34 01.08.2024.

Potrebno je postaviti što veći broj nadzornih kamera i s eventualnim potpaljivačima postupati na licu mjesta.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije