KAKVU HRANU JEDEMO

Večernji TV: Kako bolje označavati domaće meso i proizvode na polici?

Šibenik: Mesari se drže svih pravila zaštite i rade sa propisanom opremom i maskama
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/4
27.04.2022.
u 11:00

Hrvatski stočarski sektor i proizvodnja mesa nalaze se u izuzetno teškoj situaciji i sve se teže nose s uvozom jeftinog mesa iz cijele Europske unije

U organizaciji Večernjeg lista u 11 sati bio je održan okrugli stol 'Kakvu hranu jedemo', a koji se fokusirao na stanje u hrvatskoj proizvodnji mesa.

Hrvatski stočarski sektor i proizvodnja mesa nalaze se u izuzetno teškoj situaciji i sve se teže nose s uvozom jeftinog mesa iz cijele Europske unije. Proizvodnja junećeg i goveđeg mesa te svinjskog mesa sve teže se nosi s globalnom konkurencijom, a globalni rast cijena, COVID kriza i rat u Ukrajini doveo je do tektonskih poremećaj koji zahtijevaju pomoć države da se ne nastavi urušavanje proizvodnje.

S druge strane, cijene mesa posljednjih godina bile su na povijesno niskim razinama i zbog svih poremećaja počele su rasti. Jedno od ključnih pitanja jest kako da potrošači na polici prepoznaju domaće meso i jesu li oznake koje su sada u uporabi dobar marketinški put ili je potrebno da se promjeni paradigma pri promociji domaćeg mesa. 

Kako promijeniti trenutačnu situaciju, kako se rat u Ukrajini odražava na domaću proizvodnju, moraju li potrošači strahovati od drastičnog rasta cijena mesa i na brojna druga pitanja odgovarat će sudionici okruglog stola Zdravko Barač (Ministarstvo poljoprivrede, ravnatelj Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane), Zvonimir Širjan (Udruga Baby Beef), Krešimir Kuterovac (Hrvatska udruga proizvođača svinja) te Slaven Ružić (PIK Vrbovec). 

Okrugli stol mogli ste uživo pratiti na portalu Večernjeg lista

Komentara 4

GE
geler203
11:26 27.04.2022.

Pa gospodo proizvođači udružite se ukoliko ne možete sami imati mesnicu ili trgovinu pa osnujte jednu i prodajte direktno svoje.

DU
Deleted user
08:53 27.04.2022.

Prisjetio sam se dana kad je moj tata s nekolicinom kolega organzirao proizvodnju baby beefa za Italiju. Bili su to bikovi žive vage od 350 do 380 kg, u tovu oko 6 mjeseci. Putujući od sela do sela uglavnom su seljačka domćinstva imala od 100 do 200 grla u tovu. Nije bilo sela u kojem nije bila organzirana takva proizvodnja. Seljaci su bili zadovoljni jer su si mogli priuštiti nove traktore, kombajne i ostalu mehanizaciju. U to vrijeme je preh. industrija je bila odjeljena od poljoprivrede, a nakon nekog vremena se integrirala. To je bio početak kraja jedne ere poljoprivrede, što se 90-tih pokazalo istinito. Danas u selu idu u trgovinu po mlijeko, a rijetkost je da itko ima ijednu kravu. Mlijeko kojeg sam ja nekad kupovao direktno od proizvođača je imalo 6 do 7 % masti, a ponekad i više. Zagađivanja okoline nije bilo jer su se koristile kantice za višekratnu upotrebu, a danas imamo brda smeća. Možada je nekad bilo teže, ali bar nije bilo toliko smeća. Koristio se prirodni navoz jer ga je bilo u izobilju, a danas se uglavnom koristi umjetni prozveden od plina. Ne tvrdim da je bilo bolje, ali neke dobre strane starog se ne bi trebale stavljati pod tepih samo zato jer su bile iz nekog drugog vremena.

Avatar partizanhercegovac
partizanhercegovac
22:59 26.04.2022.

preporodila sam se otkako sam prestala kupovati hrvatske proizvode...zdravija sam a i znatno sam uštedjela

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije