Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću u srijedu je izrazila žaljenje što je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo, istaknuvši kako je Žalbeno vijeće haškog suda u velikom dijelu potvrdilo prvostupanjsku presudu šestorici Hrvata iz BiH.
"Sa žaljenjem smo primili vijest da je Slobodan Praljak nakon izricanja osuđujuće presude počinio samoubojstvo", navodi Documenta u priopćenju.
Podsjeća i da je Žalbeno vijeće u velikom dijelu potvrdilo prvostupanjsku presudu u predmetu "Prlić i drugi" u kojem je šestorka osuđena na temelju udruženog zločinačkog pothvata kao oblika individualne kaznene odgovornosti za sudjelovanje u podjarmljivanju Muslimana i drugih nehrvata koji su živjeli na onim dijelovima teritorije BiH za koje se tvrdilo da pripadaju Hrvatskoj Zajednici (a kasnije Republici) Herceg-Bosni, kako bi ih s tih prostora definitivno protjerali i uspostavili hrvatski teritorij.
>> VIDEO Trenutak kad je S. Praljak počinio samoubojstvo popivši bočicu otrova
"Sredstva kojima je taj projekt ostvarivan su bila sustavna i rasprostranjena ubijanja, protjerivanja, zatočenja kroz mrežu zatočeničkih centara za Muslimane, pljačke i deložacije Muslimana i uništavanja njihovih kuća i imovine, njihovo prisilno premještanje na teritoriju pod kontrolom Armije BiH ili deportacije u treće zemlje", ističe Documenta. Također, Žalbeno vijeće potvrdilo je međunarodni karakter oružanog sukoba.
Navode kako je Haški sud tijekom dokaznog postupka i prvostupanjske presude u slučaju političkog i vojnog vrha tzv. Herceg Bosne utvrdio počinjenje brojnih zločina nad Bošnjacima. Upozoravaju i da u Hrvatskoj postoje otpori u suočavanju s nasljeđem rata u BiH pri čemu su ti razlozi otpora višestruki.
"Postoji značajan kontinuitet političkih, vojnih i obavještajnih elita, koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih, i sa zabrinutošću prate ishod sudskih postupaka. S druge strane u dijelovima društva postoji strah da bi priznavanje patnje drugih umanjilo značaj vlastitog stradalništva", smatra Documenta.
Uz to, postoji i zabrinutost od mogućih političkih i financijskih implikacija sudskih presuda o čemu mediji i političari nerijetko spekuliraju, naročito nakon prvostupanjske presude Ratku Mladiću u kojoj nije konstatirano sudioništvo tadašnjeg srpskog državnog vrha u udruženom zločinačkom pothvatu.
Documenta podsjeća i da je Tribunal u prethodnim odlukama, primjerice u predmetu Tadić, potvrdio direktno sudjelovanje pripadnika Vojske tadašnje SRJ u BiH na strani Vojske Republike Srpske.
Također, u ponovljenom postupku protiv Jovica Stanišića i Franka Simatovića koji je u tijeku pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove, razmatra se njihova odgovornost temeljem udruženog zločinačkog pothvata, koji kao sudionike uključuje srpski državni vrh predvođen Slobodanom Miloševićem.
onaj tko doznaci novac documenti iz drzavnog proracuna treba odsjeci ruku terselicki zabraniti proteroristicko djelovanje hrvatska drzava ima tajne sluzbe na papiru a ne u praksi...