Brojni međunarodni znanstvenici potpisali su deklaraciju kojom traže posve drukčiji pristup. Imunitet krda rješenje je, kažu najbolji umovi s Oxforda, Cambridgea, Essexa i drugih velikih sveučilišta. Fokusirana zaštita, tako nazivaju svoju ideju.
Dakle, restrikcije za manje ugrožene skupine treba opustiti i ljudima dopustiti da normalno žive i izgrade imunitet kroz infekciju. Predlažu da škole i fakulteti rade normalno, da se mladima dopusti bavljenje sportom, da mlađi ljudi rade normalno, nikako od kuće, da rade restorani i kafići.
Tvrde da restrikcije ne daju rezultate, zbunjuju ljude. Kažu da su negativne posljedice lockdowna – manje cijepljenja djece, pogoršanje kardiovaskularnih bolesti, problemi s mentalnim zdravljem, manje pregleda za rak. Sve to dovest će do devastirajućih posljedica na zdravlje i još veće smrtnosti u godinama koje dolaze. Peticiju je dosad potpisalo više od 90.000 liječnika i znanstvenika u svijetu.
Je li moguć imunitet krda?
O ovim idejama u RTL Direktu govorio je jedan od najcjenjenijih hrvatskih znanstvenika i član savjeta Vlade dr. Dragan Primorac.
"Radi se o eminentnim znanstvenicima s uglednih Sveučilišta i nema dvojbe da su oni u pravu u velikom segmentu onoga što su izgovorili. S druge strane imamo kritičare koji kažu da je problem kod COVID-19 što postoje neke dugoročne posljedice koje kolege ne spominju", kazao je i dodao kako je jedan od problema baš spomenuti imunitet krda.
"Govorimo često o proizvodnji protutijela. No, postoji po meni bitno važniji imunitet, a to je tzv. stanični imunitet koji proizvodi memorijske stanice. Mi znamo da taj imunitet čuva ljude koji su oboljeli od SARS-a 2003. godine punih 17 godina", rekao je.
"Još jedna grupa znanstvenika koja proturječi ovoj skupini kaže da je zapravo nemoguće proizvesti taj imunitet krda bez cjepiva", kazao je Primorac.
"Ljudi su iznimno odgovorni"
Rekao je da više nitko u svijetu ne želi doći u sustav zatvaranja ekonomije i ljudi u kuće, iako još ne razumijemo sve vezano uz COVID-19. Primorac je optimist jer se sada zna više nego na početku pandemije.
"S druge strane ljudi su, što svjedočimo u Hrvatskoj, iznimno odgovorni. Ako imamo već pojedinačne slučajeve, ne možemo osuditi cijelu populaciju", kazao je. Otkrio je kako je u posljednja dva tjedna bilo mnogo manje inficirane djece u školama nego što je to bilo na početku.
"Ako ćemo držati sustav odgovornosti, samoizolacije i biti oprezni, biti što manje u zatvorenom prostoru i kretati se i biti na otvorenom, mislim da nema razloga da budemo u panici pred zimu koja dolazi", rekao je. Iznio je i teoriju dijela znanstvenika koji smatraju da će se zbog odgovornog ponašanja i nošenja maske na zimu i postotak oboljenja od gripe biti manji.
"Ovo može rezultirati paradoksalnom situacijom u kojoj ne samo da ćemo reducirati broj inficiranih koronavirusom nego i onih inficiranih gripom", rekao je i naglasio da uz mjere koje su već predložene treba jačati i prirodni imunitet te naglasio da treba povećati količinu vitamina D, vježbati, spavati i biti što više vani.
Pomaže li slatki pelin?
Na pitanje pomaže li slatki pelin, Primorac je kroz smijeh kazao da o njemu ne može govoriti. "Ali ako je nekome pomogao, neka ga nastavi koristiti", kazao je.
Naglasio je da danas možemo puno brže reagirati na neke situacije koje se dogode u pandemiji. "Objavljeno je da je 37 posto ljudi koji su pozitivni na SARS-COV-2 potpuno bez simptoma i po definiciji su zdravi ljudi", rekao je, a rekao je i da dolaze novi testovi koji puno brže daju rezultate.
Otkrio je da dio znanstvenika smatra kako Italija dobro stoji po brojkama u ovom drugom valu jer je odgovornost ljudi mnogo veća nego na početku pandemije, dok drugi kažu da se manje testira pa ima i manje pozitivnih, a treći da se u određenim sredinama razvio imunitet krda. "Prava istina je negdje možda na sredini", rekao je.
Kako napreduju cjepiva?
Kazao je da možda nije loš prijedlog da se svaki dan ne objavljuju podaci o zaraženima, a govorio je i o cjepivima koja se razvijaju.
"Imamo 53 cjepiva koja su ušla u jednu od tri kliničke faze. Dobra vijest je što ih je 11 ušlo u treću fazu kliničkih ispitivanja. Imamo i 91 cjepivo koje je u pretkliničkim fazama istraživanja na životinjama. Ali pet ih je odobreno za korištenje i cijepljenje iako nisu prošli treću kliničku fazu", kazao je i objasnio je da je dobro što su strategije razvoja cjepiva različite.
"Teško je povjerovati da jedan od tih pristupa neće uroditi plodom", rekao je. Kazao je i da se američki predsjednik Donald Trump u slučaju zaraze koronavirusom ponašao kao političar i tako da mu to pomogne u kampanji.
Kolektivni imunitet, a ne "krda", da li vam je to teško napisati