Erste banka nije uspjela naplatiti 42.000 kuna od Grada Križevaca koji je naslijedio svu imovinu, ali i dugove nakon smrti građanina Josipa, koji nije imao nasljednika ili su se oni namjerno odrekli nasljedstva.
Kad netko umre bez zakonskih nasljednika, sva imovina, ali i obveze prelaze u ruke lokalnih jedinica, odnosno gradova i općina. Tako je bilo i u ovom slučaju. S obzirom da je pokojni Josip, inače umirovljenik, imao kod Erste banke još 42.000 kuna neotplaćena kredita, banka je tužila Križevce računajući da će dobiti spor, piše podravski.hr.
Općinski sud presudio je da Križevci Erste banci moraju platiti – 568 kuna! Sve se zakompliciralo nakon što je otkriveno da Josip ipak nije bio knjižni vlasnik kuće s dvorištem, već je kuća ranije prenesena na drugu osobu. Od imovine, tako, uspjeli su mu otkriti tek dvanaesti dio šume površine oko 1500 kvadrata, a taj je dio Porezna uprava procijenila na 568 kuna.
Gradovi i općine, naime, za dugove pokojnika iza kojih nema zakonskih nasljednika jamče samo u visini vrijednosti naslijeđene imovine. Erste banka u taj je iznos pokušala ugurati i grobno mjesto na Gradskom groblju u Križevcima, ali Grad je uspio dokazati da grobno mjesto ne može biti predmetom takve vrste nasljeđivanja.
Sve je više slučajeva da se rodbina nakon smrti prezaduženog člana obitelji odriče prava na nasljedstvo kako teret otplate kredita ili režijskih dugova ne bi pao na njihova leđa...
Jesenrti milu bigulicu, neotplaćeni kredit treba staviti na teret onomu tko ga je odobrio ne provjerivši temeljito ima li (sada već pokojni) dužnik valjanu hipoteku, tj. je li stvarni vlasnik nekretnina koje je zaloižio za kredit. Naime, stvar je i te kako poznata. Bankovni direktori dijele kredite kapom i šakom ne osvrćući se previše na bitne stvari samo da bi ispalo kako su "efikasni" u kreditnim plasmanima i tako pokupili bonuse. Pohlepa je uzrok svim bankovnim nedaćama. Na globalnom razini pokazalo se to 2008. i traje do danas.