Zagreb će ove godine “duh Asiza” obilježavati čak dva dana, a poseban naglasak je na 800. obljetnici susreta sv. Franje Asiškoga s Malikom al-Kâmilom, kairskim sultanom i poglavarom vojske Polumjeseca, koji će biti obilježen spektakularnom izložbom, koja će u ponedjeljak biti otvorena u zagrebačkoj džamiji, a Večernji list prvi objavljuje dio njezina postava. Samostan sv. Franje, u suradnji s Međunarodnim franjevačkim centrom za dijalog Reda manje braće konventualaca, priredio je izložbu replika umjetničkih dijela u Asizu u povodu 800. obljetnice.
Papa Franjo istim stopama
– Posredovanjem fra Josipa Blaževića, provincijala hrvatskih konventualaca, talijanski su je franjevci velikodušno ustupili Franjevačkom institutu za kulturu mira da je učini dostupnom braći franjevcima i javnosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Obnavljajući spomen na taj proročki susret želimo ga oteti zaboravu. Stoga i vas pozivamo da ga razgledate ne isključivo zbog estetskog užitka već i s refleksijom o aktualnosti i urgentnosti dijaloga i mira – kaže fra Bože Vuleta, ravnatelj Franjevačkog instituta za kulturu mira.
Naime, izložba će najbolje prikazati taj povijesni događaj, kada brat Franjo (budući katolički svetac) polazi iz križarskoga vojnog tabora koji je okruživao Damietu u Egiptu, muslimansku utvrdu, i ide preko linija razgraničenja da bi se susreo s Malikom al- Kâmilom, kairskim sultanom i poglavarom vojske Polumjeseca. Sultan ga prima da bi čuo što mu želi reći. Na kraju njihova razgovora, Franjo je otpušten u miru i neozlijeđen vraća se u križarski tabor, što je bio poseban kuriozitet u ono doba.
– Da se susret stvarno dogodio potvrđuju brojni povijesni izvori, kako u Franjevačkom redu tako i izvan njega, iako se uvijek ne slažu u detaljima i tumačenjima, slažu se u svjedočenju da su se Franjo i sultan susreli oči u oči te da se čini da su također suglasni u jednoj važnoj točki, tj. da je taj susret, bez presedana, iznenađujući i zbog više razloga nevjerojatan, pobudio zanimanje svojih suvremenika – ističe fra Bože Vuleta, navodeći kako ove godine pada 800. obljetnica tog susreta „između dva čovjeka različitih vjeroispovijesti, čiji značaj, uz druge razloge, svoje korijenje ima upravo u činjenici susreta različitih vjera i pretpostavljenoj nepremostivosti jaza između dviju vojska, jedne pod znakom križa, a druge polumjeseca“.
„Jedan susret u miru i dijalogu koji danas zaslužuje više od sjećanja na jedan izvanredni događaj koji je u svoje vrijeme predstavljao unicum u kontekstu sukoba kršćanstva i islama“, kaže Vuleta, a fra Silvestro Bejan, ravnatelj Franjevačkog centra za dijalog iz Asiza, povlači paralelu s današnjim vremenom i naglašava kako nas „povijest uči da izvanredni događaji nastavljaju tijek svoga postojanja jer simboli i vrijednosti koje sadrže nastavljaju nadahnjivati i prosvjetljivati ljude u teškom nastojanju da poboljšaju sebe i stvarnost u koju su uronjeni”.
„U lipnju 1219. godine Franjo je otputovao na Istok te se u Damieti susreo s egipatskim sultanom Malikom al-Kâmilom, a 800 godina poslije, u veljači 2019., stopama sv. Franje stupio je papa Franjo na muslimansko tlo kako bi se susreo s imamom Al Azhara, Al-Tayyibom. Dva vrlo slična susreta u dva različita povijesna razdoblja. Oba naznačuju novi i jedinstven način promišljanja odnosa između kršćana i muslimana: drukčiji način od onoga na koji su se te dvije religije susretale u prošlosti“, objašnjava Bejan.
„Susret, dijalog i suradnja između kršćana i muslimana su mogući. Sveti je Franjo na svom putovanju u poniznosti živio Kristovu poruku mira i ljubavi, kako među kršćanima tako i među nekršćanima, dakle i među muslimanima, dok je Crkva u to vrijeme govorila jezikom oružja i verbalnih sukoba. U Abu Dhabiju je papa Franjo rekao: ‘Ovdje sam kao vjernik žedan mira, kao brat koji traži mir sa svojom braćom. Želimo mir, promičemo mir, sami smo instrumenti mira – za to smo ovdje“ nadajući se da „vjere zajednički upravljaju arkom bratstva’“, citira Bejan papu Franju, dodajući da se „dijalogom plete vez bratstva, prevladavaju kontroverze, međusobne podjele i predrasude i nesnošljivosti te se iznalaze putovi za izgradnju uljudbe i mira“.
Susret istinskih vjernika
„Sv. je Franjo Asiški na susret sa sultanom sa sobom ponio evanđelje Isusa Krista s načinom na koji ga on sam čita i tumači, različitim od križarskoga čitanja i tumačenja. To je bio veliki izazov na koji je Franjo uspješno odgovorio. U kontekstu diplomatskih napetosti, ratova i terorističkih čina papa Franjo reče: „Polazišna točka je priznanje da je Bog na zajedničkom izvoru stvari i svih ljudi hoće da živimo kao braća i sestre, dajući nam dom zajednički svim stvorenjima. Tu je satkano bratstvo na korjenima zajedničkog čovještva kao ‘poziv sadržan u Božjem stvarateljskom planu’. Ovo nam kaže da svi imamo jednako dostojanstvo i da nitko ne može biti gospodar ili rob drugomu’“, kaže Bejan, dodajući kako „čovjek koji istinski vjeruje u Boga nikomu ne može željeti smrt ili se služiti nasiljem kako bi sebi osigurao prednost“.
„U Damieti participiramo u susretu dvojice istinskih vjernika. Sv. Franjo nije neprijatelj sultanu, zapravo sasvim suprotno! Susreli su se bez oružja, služili su se samo vjerom, svatko svojom, razgovarajući u međusobnom poštivanju. Sultan je znao da stoji pred pravim Kristovim učenikom, koji je propovijedao i pokazao ljubav, a nije pripadao mnoštvu kršćana koji „propovijedaju ljubav i vode rat’“, kaže Bejan, naglašavajući kako su „susret i prijateljstvo rođeni u dijalogu sv. Franje i Malika al-Kâmila znakovi i simboli mogućnosti međuljudskoga razumijevanja i nadilaženja razlika i prepreka, bez obzira kako one duboke i teške bile, bez posezanja za nasiljem, upotrebom sile i oružja“.
„Njih dvojica uče kršćane i muslimane kako zajedno učiti „umijeće dijaloga“ u posvemašnjem poštivanju drugoga; kako naučiti osnove međusobnoga razumijevanja sa strpljivošću. Sultan treba biti primjer muslimanima, a sv. Franjo kršćanima“, kaže ravnatelj Franjevačkog centra za dijalog iz Asiza.
Tradicionalnome međureligijskom skupu „Duh Asiza“, koji ove godine obilježava 800. obljetnicu susreta sv. Franje i sultana Malika Al-Kâmila, domaćin prvoga dana je Islamski centar u Zagrebu, a drugi dan Katolička crkva i franjevački samostan sv. Franje na Kaptolu. Uz tradicionalni molitveni skup održat će se okrugli stol pod nazivom „Od susreta sv. Franje i sultana (1219.) do ‘Deklaracije o ljudskom bratstvu’“ (papa Franjo i veliki imam Ahmad al-Tayyib, 2019.), a sudjeluju muftija Aziz ef. Hasanović; doc. dr. sc. Daniel Patafta (ofm) doc. dr. sc. Tomislav Kovač. Posebnost odnosa islama i kršćanstva na našim prostorima istaknuta je u dramskom prikazu “Kušnje fra Anđela Zvizdovića” koji izvode franjevački bogoslovi iz Sarajeva. Organizator je za tu prigodu priredio i Izložbu svjetskih umjetničkih prikaza susreta sv. Franje i sultana, s 49 različitih umjetnina.
„Susret koji se zbio prije 800 godina bio je nadahnuće brojnim povijesnim događajima sve do naših dana. Papu Ivana Pavla II. nadahnuo je da sazove povijesni međureligijski skup baš u gradu sv. Franje, u Asizu, 1986. Od tada se svake godine širom svijeta organiziraju međureligijski skupovi molitve za mir „Duh Asiza“. Papa Franjo je pak ove godine posjetio Arapski poluotok, Ujedinjene Arapske Emirate. To je prvi put da je jedan poglavar Katoličke crkve stupio na to „islamsko“ tlo i tom prigodom, zajedno sa svojim domaćinom velikim imamom Al-Azharom potpisao Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život u Abu Dhabiju, 4. veljače 2019.“, kaže fra Bože Vuleta, dodajući da uz predstavnike Katoličke crkve i Islamske zajednice sudjeluju i predstavnici Baptističke crkve, Evanđeoske pentekostne crkve, Evangeličke crkve, Makedonske pravoslavne crkve, Srpske pravoslavne crkve, Židovske općine i Židovska vjerska zajednica Bet Israel.
