Večernjakov novinar i dopisnik iz Bruxellesa Tomislav Krasnec bio je gost emisije na Večernji TV-u te je u razgovoru s Lanom Kovačević analizirao 100 dana rata u Ukrajini, govorio je o tome kako su sankcije utjecale na Rusiju, a kako na Europsku uniju, o Mađarskom ucjenjivanju drugih država članica, mogućnosti Hrvatske da postane bitan igrač i zaradi na uvođenju naftnog embarga...
Sto dana rata. Koje su u tom periodu geopolitičke slabosti Europe koje je ovaj rat razotkrio?
Europa je zapravo pokazala snagu koju do prije nije imala, pogotovo Europska unija. Nedavno je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba kazao da je EU kao organizacija u Ukrajini ranije bila percipirana kao nekakva šala jer je konstantno samo izražavala zabrinutost, dok je NATO bio percipiran kao sila. Ali je rat pokazao da je Europska unija kao organizacija sposobna donositi velike, značajne odluke.
Po prvi put je jedan fond za obranu mobiliziran, tu su 2 milijarde eura dane za kupnju oružja za pomoć Ukrajini. Europska unija se takvim stvarima do sada nikad nije bavila, i na to Kuleba misli kad govori da je EU pokazala jedno zbijanje redova. Nećemo reći snagu jer to nije NATO, ali zbijanje redova za pomoć Ukrajini definitivno. Tu su naravno i paketi sankcija, od kojih se zadnji, šesti paket sankcija s naftnim embargom upravo danas usvaja. Što se tiče NATO-a, najjačeg vojnog saveza na svijetu, Ukrajinci su zahvalni na vojnoj pomoći koje dobivaju, ali imajmo na umu da je to vojna pomoć kojom bilateralno same države saveznice pomažu. SAD je pomogao jako, Turska s dronovima i Bayraktarima koji su promijenili početak, a i ovih 100 dana rata.
Saveznici sami jedan na jedan pomažu, a NATO kao organizacija nije pokazao nikakvu odluku od koje bi Ukrajina imala određene koristi. Bilo je tu i kritika iz Kijeva na račun NATO-a kao organizaciju, a ne na pojedinačne saveznike koji pomažu iznad svake mjere. Razlog zašto NATO kao organizacija nije uspio nikakvim konsenzusom doći do neke odluke su zemlje poput Mađarske. U NATO-u se odluke donose konsenzusom, svi moraju biti za to, Mađarska drži neku vojnu neutralnost i ne dopušta čak niti da pomoć u naoružanju ide preko njenog teritorija.
Šesti paket sankcija, što tu možemo očekivati?
Politički dogovor je napravljen u ponedjeljak navečer na summitu među liderima, premijerima i predsjednicima, i jučer je na sastanku veleposlanika stalnih predstavnika 27 država članica EU postignut konačni dogovor o pravnom tekstu koji je jutros usvojen i ide sad u objavu, i čim se objavi u službenom listu EU on je i formalno izglasan. Dakle tek danas se događa završetak tog usvajanja koje je trajalo mjesec dana. Prvo je Mađarska blokirala sve prijedloge koji su bili u prvotnom prijedlogu, a to je bio potpuni naftni embargo i na moru i na kompu, zatvaranje naftovoda Družba iz smjera Rusije prema Europi. To je razvodnjeno, ta verzija koja je usvojena dopušta da naftovod Družba bude i dalje operabilan i da tim naftovodom Mađarska i Slovačka nastave dobivati naftu.
Orban je uspio i drugi ustupak, nekim čudom, jer meni nije jasno kako je EU na to pristala, a to je da u slučaju da Družba pretrpi neka naftna razaranja u onom dijelu koji prelazi preko Ukrajine, da Mađarska i dalje ima pravo uvoziti rusku naftu preko mora tankerima. Dakle, rusku naftu, koja je zabranjena u čitavom ostatku EU, dozvoljena je za Mađarsku preko mora do Omišlja, i od Omišlja Jadranskim naftovodom do Mađarske. To je drugi ustupak za Mađarsku, odnosno MOL grupu koja će rafinirati i dalje rusku naftu i u trenutku kad sve druge rafinerije u Hrvatskoj neće smjeti.
Kako se to odražava na svakodnevni život građana? U cijeni goriva na benzinskim crpkama. Ruska nafta je i ranije bila jeftinija od one sa zapada, a sada ide pod velikim popustom upravo zato jer Rusi teško pronalaze kupce u svijetu. Dakle Mađari će tu naftu kupovati po jako niskoj cijeni i to se odražava na cijene na crpkama već sada, a i idućih godina.
Što nam govori upravo taj primjer Mađarske, kako na njega gledaju ostale članice EU?
Tek sad kad je to usvojeno zapravo imamo neke javne informacije, pa ćemo se uskoro raspitati, baš danas idem na neke razgovore vezano za tu temu. Ono što sam neslužbeno doznao dok se sve usvajalo iza zatvorenih vrata, a u Večernjem listu smo imali dosta ekskluzivne informacije od samog početka, počevši od prije dva mjeseca gdje smo najavili da Janaf može biti kralj u tim novim okolnostima, pa sve do prošlog i ovog tjedna kad smo detalje tog paketa i tog naftnog embarga objavljivali dok su se oni raspravljali u realnom vremenu na sastancima iza zatvorenih vrata.
Tek ćemo sad vidjeti punu sliku onog što će se javno objaviti.
I dalje je misterija kako je Orban uspio, neću reći isposlovati, nego iskamčiti jednom ucjenom, jer za usvajanje cijelog paketa je potrebna suglasnost svih 27 država, on je taj veto stavio na stol i rekao ne može pored mene živog u tom obliku. Svi drugi su na kraju ipak pristali da taj oblik promjene i da Mađarskoj daju ustupke. Samo još jedan detalj, Hrvatska je u zadnjim satima tog pregovora uspjela isposlovati još jednu stvar, pravnu formulaciju u tekstu koja je bitna za Hrvatsku, a to je da se tarife za transport nafte, pa i u Jadranskom naftovodu mogu povećati ako tim naftovodom teče ruska nafta koja je jeftinija.
Tu postoji određeni manevarski prostor da se ublaži ta hajdemo reći nepoštena tržišna utakmica kad MOL dobiva puno jeftiniju sirovu naftu nego svi drugi. Ako je nafta puno jeftinija može se tarifa za transport nafte, dakle prihod koji ima Janaf, odnosno Hrvatska, povećati kako bi se stvorila jedna ravnopravna tržišna utakmica u ovim okolnostima.
Koliko je to dvolična politika ako se Orban uspio izboriti za ovakve ustupke, a stavimo to u kontekst svih ovih 100 dana rata i brojnih poruka i sankcija koje su dobivene. Što se tu zapravo radi?
Pa je dvolično, zapravo najviše unutar Višegradske skupine gdje su Poljska i Mađarska, dva vrlo bliska saveznika koji jedni drugima drže leđa. Poljaci kao zagovornici najtvrđih mogućih sankcija, oni su za potpuni embargo na naftu i plin, za kažnjavanje Putina, za vojni poraz Putina, oni to vide kao jedini mogući i dugoročno održivi ishod ovog rata. S druge strane je njihov veliki prijatelj Orban koji je blizak Putinu, koji je jučer iz paketa sankcija izbacio ime patrijarha Kirila, koji ne dopušta da vojna pomoć Ukrajini ide preko njegovog teritorija dok sva vojna pomoć ide preko Poljskog teritorija, a koji je sada dobio izuzeće od naftnog embarga.
Dakle najveća dvoličnost se vidi u tome da se Poljaci uopće ne usude javno kritizirati Orbana iako su javno kritizirali Berlin zbog nekih mlakih stavova prema sankcijama. Na kraju krajeva odluke se ne mogu drugačije donijeti osim tako da svi koji sjede za stolom podrže tu odluku, i taj veto koji je Orban iskoristio, jednostavno ga se ne može zaobići. Europska unija je na kraju procijenila da je manja šteta ako se paket sankcija modificira i izađe ususret Orbanu nego da sve padne u vodu.
To je vrlo sklisko područje, vidjet ćemo, pitanje je što je manja šteta za građane, jer embargo će imati velike posljedice na rast cijena goriva, a kad raste gorivo rastu i sve druge cijene u gospodarstvu. Dakle, nije to laka jednadžba, nije lako predvidjeti što će se dalje događati, ali evo naftni embargo koji je danas usvojen stupa na snagu za šest mjeseci, postoji to prijelazno razdoblje. Ovo ljeto se to možda neće vidjeti, ali cijene već rastu na burzama na temelju već izglasane odluke.
Unutar ovih 100 dana Njemačka je izgubila ugled među članicama Europske unije?
Pa donekle je. Ovih 100 dana rata je potpuno promijenilo i poziciju Njemačke. Dobro, tamo se mijenjala vlast, otišla je Angela Merkel nakon 16 godina, došao je kancelar Scholz, tako da i nije bilo ovog rata bila bi drugačija pozicija Njemačke. Ali svakako je ovaj rat potpuno promijenio ugled Njemačke ponajprije u srednjoj i istočnoj Europi, to mnogi analitičari jasno vide, naglašavaju i komentiraju u svojim tekstovima.
Ta nemogućnost Njemačke da podmetne leđa i pomogne u ovom solidariziranju s Ukrajinom je dosta razočarala dio ili otvoreno naljutila drugi dio država u srednjoj i istočnoj Europi. Mnogi misle da se kancelar Scholz ne snalazi, premda je on donio odluku koja je značajna, a to je veliko ulaganje u njemačku vojsku, riječ je o 100 milijardi eura koji će biti uloženi u jačanje vojne obrane Njemačke, a samim time i jačanjem sigurnosti čitave Europe. Njemačka nije potpuno bila bez ikakvih odluka, ali svi imaju dojam da te odluke koje Njemačka donosi uvijek donosi nakon nekog pritiska.
Uvijek je potrebno da se stvori taj pritisak, da su svi ogorčeni ili ljuti na Njemačku što ide sporo ili nikako, pa da bi ona nešto poduzela. I u tom smislu Njemačka je uvijek bila predvodnik, a sad vidimo da je to zapravo netko drugi koji vuče Njemačku za sobom na temelju pritiska koji se stvori.
>> VIDEO Ukrajinci presreli razgovor ruskih pukovnika: 'J***** Putine. Udri Kijev, učini to!'
Poljaci su u pocetku se zanijeli i poletili sa izjavama,retorikom a ne laje pas radi sela nego radi sebe.. ocito su sad dosli pametu pa sute.