Ekonomski analitičar Damir Novotny za N1 je komentirao stanje s inflacijom i očekivanja za nadolazeće razdoblje. Komentirao je izjavu ministra financija Marka Primorca kako porez na nekretnine “ne bi trebao biti na repertoaru Vlade”.
“Ministar Primorac očito odustaje od poreza na nekretnine koji je zagovarao kao znanstvenik i počinje govoriti kao političar koji ima kratkoročan pogled. Porez na nekretnine kao porezni oblik kojim se dugoročno osiguravaju prihodi jedinica lokalne samouprave imaju uvedene sve zemlje članice EU, pa čak i Srbija. U pravilu se primjenjuju porezi na nekretnine ”ad valorem” , dakle prema vrijednosti nekretnina.
U Hrvatskoj je prevladalo javno mišljenje kako su ulaganja u nekretnine štednja, što je dakako potpuno netočno. U suštini se radi o pogodovanju razvoju sive rentijerske ekonomije, koja plaća niske ili nikakve poreze, a uživa rentu položaja (u Jadranskoj Hrvatskoj i Zagrebu).
Argumenti da se zbog nesređenih zemljišnih knjiga ne može uvesti ovaj porezni oblik su također potpuno neprimjereni. Grčka vlada za vrije Aleksisa Tsiprasa je, pod pritiskom međunarodnih kreditora, je dodatne prihode ostvarivala upravo iz ovog poreznog oblika.
Bogati vlasnici nekretnina, uključujući Grčku pravoslavnu crkvu jednostavno nisu plaćali poreze. Tehnologije snimanja iz zraka su pomogla u utvrđivanju obveznika poreza na nekretnine. Njemačka vlada je nedavno utvrdila rok do kojeg porezni obveznici dužni poreznoj administraciji prokazati svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu gdje god se ona nalazila i tako omogućiti razrezivanje poreza na imovinu, ne samo na nekretnine", rekao je.
Novotny kaže da bi se porez na imovinu morao naći na repertoaru Vlade u kratkom roku, kako bi se mogao rasteretiti rad i potrošnja (snižavanje PDV-a na hranu).
Ipak, navodi kako ne vidi naznake recesije.
“Recesija znači pad ekonomskih aktivnosti u dva uzastopna tromjesečja. Za sada recesija nije na vidiku, budući da je potražnja još uvijek snažna, potrošači su spremni i dalje trošiti svoje akumulirane dohotke i štednju. Međutim, ako se dogodi da ove zime tržište EU ne bude dovoljno opskrbljeno plinom, obustavljanje proizvodnje u energetski intenzivnim industrijama Njemačke može izazvati opći pad ekonomskih aktivnosti u svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Osobno me recesija onog tipa koju smo vidjeli u 2020. godini, dakle nagli pad ekonomskih aktivnosti i brzi oporavak, ne bi zabrinjavao. Neusporedivo je veća opasnost tzv. ”Stagflacija”, odnosno dugoročna stagnacija uz rast cijena.
Vrijeme povijesno niskih kamatnih stopa je iza nas. U narednim godinama možemo očekivati rast primarnih pa tako i sekundarnih kamatnih stope te smanjivanje ponude novca. To je nužnost ako želimo zaustaviti inflaciju i ”stagflaciju”, odnosno dugoročnu ”sekularnu stagnaciju”. Unatoč zagovaranju nastavka politike povećavanja ponude novca i ekspanzivne fiskalne intervencije od strane nekih zemalja – članica europodručja (Italija), ECB će morati radikalnije podizati kamatne stope te tako ”klasičnom ekonomskom politikom (štednje) ostvarivati keynesijanske makroekonomske učinke (ekonomski rast nakon kratkoročne recesije)”, rekao je Novotny.
Ponovno se pokusava na mala vrata uvesti taj porez kojo bi nas prisilio da i ovo jada što imamo rasprodamo i postanemo podstanari u vlastitoj zemlji. NE