Ema i Dora su slagale eksponate, Tea i Bruno su pomagali u kiparskim radovima, a dvije Marte bile su zadužene za oslikavanje zidova… Oni su, naime, samo neki od studenata koji su bili angažirani u organizaciji velike Večernjakove izložbe “Hrvatska svijetu” koja se u petak otvara u Meštrovićevu paviljonu. Već smo dovoljno stručni Pomogle su u tome i vrijedne studentske ruke, no praksa je to, slažu se svi, koja je kod nas zanemarena, a studentima puno znači.
– Izrazito je malo ovakvih prilika za nas studente, a svako praktično iskustvo je jako važno. Studenti naših smjerova najčešće započinju s čuvarskim poslovima u muzejima te s vodstvima. Međutim, to nije dovoljno i zato je ovaj projekt, u kojem smo imale prilike sudjelovati u produkciji, uistinu rijedak i važan za nas – kažu Ema Tabulov-Truta i Dora Jakopić, apsolventice muzeologije i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Do sada su u nekoliko navrata imale priliku skupiti toliko traženo iskustvo, no ovo im je najveći projekt do sada te su stoga uistinu oduševljene radom na izložbi. Angažirane su kao stručne suradnice te koordinatorice i voditeljice studenata, a tijekom pripremanja izložbe sudjelovale su u različitim poslovima vezanim uz produkciju.
– Pomažemo u pisanju legendi, raspakiravanju i raspoređivanju eksponata, slaganju polica i vitrina, kreativnom poslu vezanom uz scenografiju… Radimo sve što možemo i za što smo već dovoljno stručne jer je produkcija izložbi upravo ono čime se u budućnosti želimo baviti – objašnjavaju studentice. Ističu kako izložba sa svojih 1500 eksponata i više od 40 posudbi nije samo opsegom velika, nego se ističe i raznolikošću tema zbog čega je još izazovnija za rad.
– Izložba predstavlja 38 hrvatskih velikana koji su mijenjali svijet, a svaki od njih je bio stručnjak u drugom području i mi smo ih sve morale barem osnovno razumjeti. Tu su medicina, kemija, ples, umjetnost…, ali baš zato je izložba jako zanimljiva – kaže Ema Tabulov-Truta kojoj su osobno najzanimljiviji izlošci oni vezani uz Bračanina Marija Puratića, a i sama je vezana uz njih.
>> VIDOE Najava izložbe 'Hrvatska svijetu'
On je, naime, izumitelj mehaničkog koloturnika koji je sredinom prošlog stoljeća unio revoluciju u svjetski ribolov.
– Mene je oduševilo što sam pored svih tih velikih imena o kojima učimo, vidjela ime Maria Puratića. I sama sam iz malog ribarskog mjesta imena Kali na otoku Ugljanu i oduševilo me što je netko tih korijena poput Puratića dospio na listu velikana koji su mijenjali svijet. Stoga sam osobno otišla u svoje mjesto i našla jedan primjerak njegovog izuma koji se još koristi i dovezla ga kao izložak na izložbu – prepričava Ema Tabulov-Truta.
Ona i Dora Jakopić na izložbi će ostati raditi te koordinirati vodstva sve do 15. svibnja do kada je izložba otvorena, a zaključuju kako je ljudima baš u ovo vrijeme odlazak na izložbu i više nego potreban. Osim studenata muzeologije te povijesti umjetnosti, na ovoj su izložbi angažirani i mladi umjetnici s Akademije koji su radili na izradi scenografije. Prvo poslovno iskustvo Tea Švarić i Bruno Lang studenti su 4. godine kiparstva s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu te su pomagali izraditi neke od glavnih kiparskih eksponata za izložbu.
Marta Katavić i Marta Dijak studentice su pak 2. godine slikarstva s Akademije te su oslikale scenografiju za nekoliko postava, poput mora koje okružuje poznati Puratićev mehanički koloturnik ili pak anatomije ljudskog tijela u sklopu postava gdje će posjetitelji moći naučiti tko je bio dubrovački liječnik Gjuro Armeno Baglivi. Također, radile su na scenografiji za Doru Maar, ali i Slavka Kopača.
– Bilo je jako zanimljivo, svima nam je ovo prvi veliki projekt na kojem smo angažirani. Trebalo bi biti više ovakvih prilika za studente. Ovo je za nas prvo ozbiljno poslovno iskustvo i jako nam je drago što se Akademija angažirala tako da omogući studentima da steknu iskustvo za vrijeme studija – kažu složno studenti koji su jako zadovoljni kako izložba u konačnici izgleda, a s posebnim ponosom gledaju na svoje radove kako su se uklopili u cjelinu.
Marta Katavić kaže i kako ju je kod ove izložbe posebno impresionirao način na koji je postavljena, odnosno kako joj se pristupilo.
– Mislim da će svatko moći pronaći nešto za sebe, pokrivena su sva područja, od umjetnosti, znanosti, tehnologije, književnosti… Tako da se na istom mjestu mogu vidjeti uistinu zanimljiva umjetnička djela, ali i tehnološke sprave – kaže Marta Katavić dok Marta Dijak ističe umjetničku vrijednost izložbe.
– Meni se sviđa kako su suvremena umjetnička djela uklopljena u povijesnu izložbu. Ima puno djela koja nisu iz vremena kada su ti velikani djelovali, ali su na neki način vezana uz njih i jako su se dobro uklopila – kaže.
Da je uključenost kako studenata tako i umjetnika te profesora s Akademije likovnih umjetnosti Zagreb, ali i umjetnika članova HDLU-a na izradi scenografije pohvalna praksa koju bi trebalo što više njegovati, smatra i kustosica Anita Ruso. Na izložbi je od samog početka surađivao i dekan ALU te predsjednik HDLU Tomislav Buntak koji naglašava važnost prakse za studente.
– Mladi umjetnici bi tijekom studiranja trebali razviti svoj početni umjetnički izraz te početi izlaziti na umjetničku scenu, a trebali bi izaći i na tržište koje traži poslovne umjetničke kompetencije i vještine kako bi diplomu dočekali spremni za kaos osobnog umjetničkog puta koji je pred njima – poručuje Tomislav Buntak.
Novac bačen u vjetar. Nikoga ne zanima ovo.