Kakva paradoksalna situacija. U paketu europskih mjera za lakše svladavanje posljedica pandemije novog koronavirusa SARS-CoV-2 i njime izazvane bolesti COVID-19 najgore je prošla upravo djelatnost o kojoj ovisi efikasni dovršetak borbe protiv iste te pandemije. Dakle, znanost. Mjere pomoći teške 1,8 bilijuna eura, od kojih koristi ima i Hrvatska, došlo je i do preraspodjele prije podijeljenih sredstava.
Francuska ulaže 2,2% BDP-a
Prema tom planu, europska je znanost kroz program Horizon Europe, kojim se nastavlja uspješni Horizon 2020, trebala dobiti 100 milijardi eura. Ta su sredstva preraspodjelom smanjena na 81 milijardu. Očito je da će zbog toga izostati neki projekti te da će brojne znanstvene institucije, mnoge od njih i u Hrvatskoj, morati korigirati planove svojeg razvoja. Taj iznos tek je nešto veći od iznosa koji je dodijeljen za Horizon 2020, a manji je za pet milijardi od onoga koji je Europska komisija predlagala u svibnju unutar plana oporavka. Francuski je predsjednik Emmanuel Macron najavio da će Francuska financirati svoju znanost iz budžeta s 26 milijardi eura u razdoblju od deset godina zato da svoju zemlju vrati u znanstveni vrh. No, znanstvena zajednica tvrdi kako ni takva državna pomoć neće biti ni približno dovoljna da se taj cilj ostvari. U Hrvatskoj se znanstvene institucije snažno oslanjaju na novac iz europskih fondova pa je očito kako će smanjenje tih sredstava imati utjecaja na znanost i u nas. Institut Ruđer Bošković jedna je od takvih institucija, pa smo tamo potražili i dobili adekvatnog sugovornika, ravnatelja dr. sc. Davida Matthewa Smitha.
– Uzmemo li u obzir činjenicu da je Institut Ruđer Bošković (IRB) vodeća hrvatska institucija u smislu povlačenja sredstava iz programa Obzor 2020., s portfeljem od čak 29 projekata ugovorne vrijednosti za IRB od 14,6 milijuna eura, uz dodatnih osam projekata čije ugovaranje IRB očekuje koncem godine, prirodno je da Institut s izuzetnom pozornošću prati razvoj programa Obzor Europa, kaže čelni čovjek ove vodeće naše znanstvene institucije. Dodaje kako je povrh toga, slijedom uspješne provedbe programa Obzor 2020. s proračunom od 76,3 milijarde eura (temeljeno na cijenama za 2018. godinu, uključujući doprinos Velike Britanije), te nakon što je u svibnju ove godine Europska komisija iznijela ambiciozan prijedlog proračuna za program Obzor Europa (2021. – 2027.) u vrijednosti 94,4 milijarde eura (također cijene za 2018., bez doprinosa Velike Britanije) znanstvena zajednica je imala velika očekivanja.
– Optimizam se primirio nakon nedavno održanog summita Vijeća Europske unije, kada je planiran proračun smanjen na 80,9 milijardi eura. Važno je, međutim, imati na umu da Europski parlament još uvijek mora prihvatiti ovaj prijedlog u rujnu te da se trenutačno ulažu golemi napori u lobiranje za bolje uvjete – kaže dr. Smith navodeći kako, s obzirom na to da će se kroz program Obzor Europa financirati projekti u sklopu javnih poziva koji još nisu formulirani, a kamoli otvoreni, teško da već sada možemo govoriti o tome da bi IRB morao odustati od nekih projekata. Logično je, dakle, postaviti pitanje je li sada država ta koja treba nadomjestiti sredstva koja neće stići iz Europe. Na to se pitanje ne može odgovoriti jednoznačno.
– Paneuropski programi poput Obzora nikada nisu bili zamišljeni kao zamjena za nacionalno financiranje istraživanja i razvoja. Zapravo, cilj je tih programa bio pružiti snažnu potporu visoko uspješnima u sustavima koji redovito ulažu oko 3% svojeg BDP-a u istraživanje i razvoj. Iako je Francuska s ulaganjem oko 2,2 % BDP-a u istraživanje i razvoj još uvijek bila ispod ovih očekivanja, francuski je prosjek ipak bio nešto viši od prosjeka EU, koji je iznosio 2,0% BDP-a, te znatno iznad hrvatskog ulaganja 0,97 % BDP-a. Ne smijemo zaboraviti ni dodatna ulaganja u istraživački i razvojni sektor u Hrvatskoj koja su počela 2016. kroz Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF), posebno 300 milijuna eura uloženih u poboljšanje infrastrukture, od kojih je 72 milijuna eura namijenjeno za potpunu transformaciju IRB-a, kaže dr. David Smith. Napominje kako postoje i drugi instrumenti financiranja od kojih znanstvena zajednica može imati koristi. Podsjeća kako će kroz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027. (MFF) te instrument ‘EU sljedeće generacije’ (NGEU) Hrvatskoj biti dostupne 22 milijarde eura (u bespovratnim sredstvima i zajmovima), znanstveni sektor u Hrvatskoj ima opravdan razlog za obnovu optimizma. No, država ipak mora biti pripravna pružiti veću pomoć znanosti, što doista jest realan scenarij u sadašnjim uvjetima pandemije koja snažno utječe na ekonomiju.
Izgradnja fuzijskog reaktora
– Nerealno je očekivati da će smanjenje financiranja istraživanja rezultirati nekim ozbiljnim napretkom. No, istraživači su prilagodljiva sorta – kaže Smith. Ako, nastavlja, Europski parlament zaista prihvati predloženo smanjenje i ako konačna struktura programa dovede hrvatske istraživače u nepovoljan položaj u pristupanju fondovima Obzor Europa, oni će biti prisiljeni okrenuti se drugim izvorima.
– Možda će se povećati nacionalno ulaganje u istraživanje kako bi se nadoknadio takav gubitak iz fondova EU. Možda će se povećati ugovorno istraživanje i suradnja s industrijom. Možda će potrebno pojačanje doći kroz najavljene instrumente MMF-a i NGEU-a. Možda je pravi ključ postići odgovarajuću ravnotežu. Naime, sustav u cjelini mora biti u stanju balansirati između domaćeg i međunarodnog, javnog i privatnog te u konačnici, politike koherencije i grube stvarnosti konkurentnosti i meritokracije, objašnjava naš sugovornik. Program Horizon, odnosno Obzor, iznimno je važan i prisutan u praktično svakom važnijem znanstvenom projektu. No, njegovo smanjenje na najvažnije projekte, poput eksperimentalnog fuzijskog reaktora ITER, čija je izgradnja u Francuskoj počela nedavno, ne bi na njih smjelo ključno utjecati.
– Iako sama gradnja ITER-a nije usko vezana za Obzor 2020., važni aspekti plana izvedbe fuzijske energije doista su obuhvaćeni instrumentima u sklopu Obzora, poput Euratoma. Primjerice, Institut Ruđer Bošković koordinira hrvatski konzorcij koji sudjeluju ne samo u projektu EUROfusion već i u pripremnom projektu za gradnju demonstracijske fuzijske elektrane u Španjolskoj (DONES-PReP). Unatoč predloženom smanjenju proračuna za program Obzor Europa, teško je vjerovati da će međunarodne inicijative usredotočene na fuzijsku energiju patiti. Zapravo, zahvaljujući činjenici da su instrumenti poput NGEU-a fokusirani na održivost, razumno je očekivati da će fuzijske istraživačke aktivnosti dodatno jačati, kaže dr. sc. Smith.
Pa ne mogu EU birokrati dijeliti novac koji kao harač ubiru od članica EU za znanost jer tada ne bi ostalo novac za njih. Pa kako bi onda zastupnici u EU parlamentu imali mjesečnu plaću od 10.000 EUR-a plus svii plaćeni troškovi. članovi komisije godišnju plaću od 500.000 eura plus svi plaćeni troškovi.