Europska komisija će, prema jučerašnjim neslužbenim informacijama, na lipanjskom summitu čelnika EU predložiti da se pokrenu pristupni pregovori s Albanijom, odnosno da se održi prva međuvladina konferencija. Nakon toga, konačna odluka o održavanju konferencije – što je format u kojem se provode pregovori između EU i države kandidatkinje – ostaju u rukama europskih šefova vlada i država.
Vučićeva znakovita poruka
Za sada je nejasno što će biti s pregovorima sa Sjevernom Makedonijom i znači li ovakva odluka da te dvije države ne idu “u paketu”. Hrvatska je zdušno podržavala pristupanje te deblokadu pristupa te dvije države, posebice za prijeme svog predsjedanja Vijećem EU, kad joj je visoko na agendi bilo vraćanje pozornosti na zapadni Balkan u trenutku kad za to među većinom članica nije bilo apetita, inzistirajući kako je to, među ostalim, sigurnosno i geopolitičko pitanje jer u ovakvom statusu quo, vakuum ispunjavaju treće države, što se moglo čuti i na konferenciji o toj temi prošle godine u Zagrebu.
Naposljetku su neke države, prije svega Danska i Nizozemska, a onda i Francuska, dale zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji nakon što je – za mnoge nepotrebno – promijenjena metodologija pregovora na inzistiranje Francuske. Albanija je podnijela zahtjev za članstvom 2009. godine, a status kandidata dodijeljen joj je 2014. Vijeće EU posljednji je put usvajalo zaključke o zapadnom Balkanu u ljeto 2019.
Od tada ili nije bilo volje i konsenzusa država članica da se bave tom temom ili uopće nije bilo smislenog napretka većine kandidatkinja ili je globalna pandemija usporila i poremetila inače redovni ritam usvajanja zaključaka Vijeća EU na tu temu. Šansa da se ta “rupa” prekine dolazi sa sastankom Vijeća za vanjske poslove 10. svibnja, kada je na dnevnom redu predviđena rasprava o zapadnom Balkanu, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu te na pokušaje oživljavanja dijaloga o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi jučer je u Beogradu započeo svoj obilazak država zapadnog Balkana ponajprije zbog slanja poruke da EU pomaže tim zemljama slanjem cjepiva protiv COVID-19, iako stvarno sadržajnih pomaka u pregovorima i u politici proširenja već dugo nema.
Varhely je s čelnicima Srbije razgovarao o naporima koje ulažu kako bi postala punopravna članica EU. Srbija je svoj zahtjev za članstvo u EU predala još 19. prosinca 2009. dok su u siječnju 2014. godine konačno započeli i pristupni pregovori. Zanimljivo je, i znakovito, da je jučer predsjednik Srbije Aleksandar Vučić održao i radne sastanke s veleposlanicima Rusije i Kine, Aleksandrom Bocan–Harčenko i Chen Bo.
Kako se navodi tijekom sastanaka, bilo je riječi o proizvodnji cjepiva protiv virusa COVID-19 u Srbiji kao i realizaciji niza infrastrukturnih projekata koji su započeli ili se tek planiraju. Inače, i sastanak Vučića s veleposlanicima Rusije i Kine istoga dana kada se sastao s europskim povjerenikom za proširenje i susjedstvo jasna je poruka Srbije upućena EU.
I dalje sjedi na tri stolca
Srbija i Vučić već godinama unazad balansiraju između EU s jedne strane i Rusije i Kine s druge strane što su im u nekoliko navrata i prigovorili dužnosnici EU.
U svakoj svojoj izjavi predsjednik Vučić, kao i premijerka Ana Brnabić i ostali ministri, ističu da se Srbija jasno zalaže za punopravno članstvo u EU navodeći kako im je to prioritet i glavni cilj od kojega ne odustaju. U isto vrijeme Srbija održava bliske veze s Rusijom i Kinom. Te dvije države u Srbiji provode brojne infrastrukturne projekte tako da je Srbija postala jako ovisna o Moskvi i Pekingu.
Pupovac održao konferenciju za medije u povodu incidenta u Borovu
Makedoniji se ne piše dobro.