Poštovani,
Imam stan od 45 m² u kojemu je dnevni boravak "produžen" za oko 3,5 m² na račun polovice balkona, uz manje građevinske radove. Stan je u zgradi četverokatnici s više stanova, sagrađenoj početkom 70-ih godina. Zgrada, kao i stanovi, upisana je u knjigu položenih ugovora i u tijeku je transfer u glavnu knjigu. S obzirom na to da se negdje spominje nekakvih 400 m², ova je zgrada veća od 400 m² kad se zbroje površine svih stanova, ako je to neki parametar u vezi s legalizacijom. Zanima me koje sve dokumente treba prikupiti za legalizaciju ovoga što sam naveo. Zahvaljujem na odgovoru.
S poštovanjem,
Nikola Nesanović
Bana J. Jelačića 27A
Provedba upisa stana u zemljišne knjige nema formalnog utjecaja na tijek legalizacije. Riječ je o različitim postupcima koji se temelje na različitim propisima.
Dokumentacija koju pak trebate priložiti za legalizaciju Vašeg „produženog“ dnevnog boravka ovisi o veličine cijele zgrade u kojoj se stan nalazi. Ako je ukupna površina zgrade veća od 400 m², tada trebate priložiti tri kopije katastarskog plana na kojima se vidi cijela zgrada (s obzirom na vrijeme izgradnje pretpostavljamo da je upisana u katastar), arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti (kolokvijalno: Izjavu statičara).
Kod izrade potrebne dokumentacije od velike je pomoći postojeća tehnička dokumentacija zgrade, kao i građevinska i uporabna dozvola. Obično ih u svojoj arhivi imaju upravitelji zgrada, a ako to kod Vas nije slučaj, dokumentaciju bi trebalo potražiti na uvid u državnom arhivu.
Poštovani,
Molio bih Vas informacije vezane uz legalizaciju kuće i garaže na Trešnjevci. Naime, riječ je o kući koja je po GUP-u na trasi buduće prometnice (spajanje Kranjčevićeve i Ulice Ivane Brlić Mažuranić).
Kako se ta prometnica gradi već "više od 50 godina, a nikako da prođe", tako smo s vremenom dogradili garažu i dio kuće (ukupna je površina svega cca. 120 m², legalno je cca. 50 m²) te me sada interesira postoji li mogućnost legalizacije tog objekta u cijelosti, odnosno postoji li mogućnost ishođenja legalizacije. Prema svim informacijama do kojih sam došao građevina se ne može legalizirati jer je u koridoru prometnih, energetskih i vodnih građevina.
Odnosno, molim Vas za mišljenje može li se takva legalizacija uspješno provesti, odnosno kome se eventualno mogu obratiti kako bi se predmetno pitanje pozitivno riješilo.
Unaprijed zahvaljujem na pomoći, a vjerujem da bi informacija koristila i ostalim osobama sa sličnim problemom.
Hrvoje
Poštovani,
Prema čl. 6. Važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama nije moguće legalizirati zgradu koja je poslije 1968. izgrađena, između ostalog, i na planiranim koridorima prometnih, infrastrukturnih ili vodnih građevina od interesa za RH i/ili lokalnu samoupravu, osim ako javnopravno tijelo nadležno za upravljanje ne izda potvrdu da je zgrada građena u skladu s uvjetima koje je propisalo to tijelo.
U Vašem slučaju, predložili bismo Vam da se pismeno obratite nadležnom Gradskom uredu za prostorno planiranje i da ih zatražite uvjete pod kojima bi se Vaš objekt mogao legalizirati.
Hoće li odgovor biti onakav kakav Vi priželjkujete, teško je reći, jer postoji cijeli niz eliminacijskih kriterija koji se u takvim slučajevima primjenjuju, no sigurno je da ćete si uštedjeti i vrijeme i nepotrebne izdatke.
Poštovani,
U Zagrebu (3. zona) posjedujem kuću izgrađenu 1963. godine, za što imam valjanu dokumentaciju.
Nelegalno sam izgradio kat te stepenište za taj kat. Zanima me što ulazi u izračun obujma (kubikaže) za legalizaciju – ukupna kubikaža cijele kuće, pa na to ide popust od 200 m kubičnih + 50 po članu kućanstva, ili popust ide na nelegalizirani, tj. dograđeni dio kuće ?
Hvala,
Renato Severec
Poštovani,
Prema članku 2. Uredbi o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, naknada se kao i sva ostala davanja plaća na dio zgrade koji se legalizira. Znači računa se razlika obujma, ukupan obujam umanjuje se za legalni dio. Ova naknada ne može biti manja od 500 kn, a ako je veća od 1.500 kn moguće je i obročno plaćanje.
Prema nama dostupnim informacijama popuste kod obračuna komunalnog doprinosa u gradu Zagrebu, mogu ostvariti naši socijalno ugroženi sugrađani. Ostvarujete li takva prava, ovisi o ostvarenom prihodu po članu Vašeg domaćinstva i ostalim uvjetima o kojima Vam više informacija može dati nadležna socijalna služba.
Poštovani,
Vlasnik sam zapadnog dijela dvojne kuće, dok je istočni dio u vlasništvu rođaka. Svaki dio je identičan i sastoji se od prizemlja i kata. Zid između mene i rođaka je dvostruki (svaki za sebe), širine dva bloketa.
Cijela kuća je trebala biti izgrađena kao jedna (prema građevinskoj dozvoli izdanoj 1983. god.), ali nije jer je izgrađena kao dvojna i premašili smo gabarite za jedan metar u širinu, ali ne i u visinu u odnosu na građevinsku dozvolu. Prilikom parcelacije (parcelacija je provedena 2003. god.) mog dijela kuće, građevinska dozvola ostala je rođakovom dijelu kuće, a na mome dijelu kuće je ukinuta s obzirom na to da je dobila novi zemljišno-knjižni broj (takvo je bilo tumačenje zemljišno-knjižnog referenta, a moj je odvjetnik propustio napisati žalbu u roku).
Sada me zanima trebam li samo ja za svoj dio kuće podnijeti zahtjev za legalizaciju ili se treba uključiti i rođak sa svojim dijelom kuće iako njegov dio kuće ima građevinsku dozvolu, ali bez uporabne dozvole?
Srdačan pozdrav,
Tonči Jelača
Poštovani,
S obzirom na to da je kod gradnje cijele kuće došlo do odstupanja u gabaritima, svakako bi bilo dobro legalizirati je. Iz Vašeg objašnjenja teško je reći koji dio zgrade je legalan a koji nije, pogotovo zato što ste, kako sami kažete, umjesto jedne kuće izgradili dvije, poluugrađene, pa su slijedom toga obje sada u nekom dijelu nelegalne. Hoćete li postupak legalizacije pokretati zajedno ili svatko za sebe, ovisi o Vašem dogovoru s rođakom.
Čini nam se važnim naglasiti da Vi svoj dio možete legalizirati neovisno o njemu te da će se troškovi koje ćete platiti, kako za dokumentaciju tako i za sve naknade, odnositi samo na Vaš dio.
Na snimci se ne vidi objekt (štala) koja je postojala prije 1968. a koju danas koristim za čuvanje kokoši. Moram li taj objekt legalizirati i kako dokazati da je izgrađen prije 1968. Uvjerenje za kuću imam, ona je također građena prije 1968. (potvrda nadležne ustanove), ali su toj kući dograđeni dijelovi (unutarnje stepenice za tavanske stanove, znači izvršena je obnova i rekonstrukcija krovišta).
Prema mišljenju geodeta treba obaviti puno toga. Naravno, sve to mnogo stoji (5700 kn). Što treba legalizirati???
Hvala!
Kod objekata koji su građeni prije 1968. godine, a nisu prikazani u katastru iz razno raznih razloga, potrebno je izraditi dokumentaciju za ishođenje uvjerenja o vremenu izgradnje objekta. Ova je dokumentacija po svom obimu slična dokumentaciji za legalizaciju objekta i naravno da nešto stoji. Za takav objekt, međutim, nećete morati platiti komunalni i vodni doprinos, kao ni naknadu za legalizaciju. Što se pak tiče kuće, ako na kući niste promijenili gabarite, malo podigli nadozide kod rekonstrukcije krovišta, dodali koju krovnu kućicu i koji balkon, nema potrebe da radite legalizaciju. Ako ste učini nešto od toga, naša bi preporuka bila da to ipak legalizirate, jer Vam ovaj zakon omogućava da to učinite na najjednostavniji i najjeftiniji način do sada.
Dobar dan, poštovanje.
Zanima me sljedeće. Imam građevnu/građevinsku dozvolu za kuću koja je izgrađena 1990. godine na selu pokraj grada Đurđevca. Sve je napravljeno sukladno sa zakonom (struja, voda, svi priključci), no nije ucrtano. Što znači legalizirati? I što bi se dogodilo da mi to ne legaliziramo?
Unaprijed Vam puno hvala na odgovorima.
S poštovanjem,
Danijel Kovačević
Poštovani,
Ako imate građevinsku dozvolu i ako je kuća/zgrada izgrađena u skladu s njom, nemate što „legalizirati“. Vama je preostao u takvom slučaju samo zadnji korak, a to je upis izgrađenog objekta u Katastarski operat i Zemljišnu knjigu. Da biste to učinili, trebaju Vam dva dokumenta; potvrda nadležne građevinske inspekcije da se za predmetni objekt nije vodio i da nije u tijeku neki postupak iz nadležnosti građevinske inspekcije (u uredima građ. inspekcije postoje obrasci za takve zahtjeve) i geodetski elaborat izrađen po ovlaštenom geodetu za upis kuće u zemljišnu knjigu i katastar. Kada kažemo kolokvijalno "legalizirati", to zapravo znači izraditi i od nadležnog ureda potvrditi projekt izvedenog objekta. Nakon kontrole izrađene dokumentacije nadležni ured izdaje Rješenje o zadržavanju objekta u prostoru, a ovo Rješenje ima snagu i funkciju građevinske i uporabne dozvole.
A što će se dogoditi s nelegalnim objektima? Najbolje bi ipak bilo zatražiti odgovor nadležnih za ovu temu.
>> Evo odgovora na vaša pitanja o legalizaciji (2.dio)
Sve o legalizaciji nekretnina pročitajte u našem specijalu
