Gdje je Hrvatska? Doznali smo i opet da je ?po uvjetima poslovanja svrstana na nisko, 118. mjesto?, pa ?Ministarstvo financija ovih dana priprema i službeni prosvjed Svjetskoj banci, najavio je premijer Ivo Sanader u saborskom aktualnom prijepodnevu. Očekujem da će Banka uvažiti prosvjed i rangirati Hrvatsku više, rekao je Sanader.
Zamislite učenika koji eto slučajno nešto ne zna. I on dâ svoj mali prosvjedak, to se proslijedi sve po zakonu i propisima na više instance, i učenik bude ocijenjen više. Eto, tu je i Hrvatska. U rangu.
Jedan od udžbenika prirode i društva za četvrti razred osnovne škole. Naslov poglavlja: ?Republika Hrvatska i susjedne zemlje?. Prastar problem zbrajanja krušaka i jabuka: lijevo je ime države, desno su zemlje.
To je udžbenik koji itekako cijeni i visoko rangira hrvatskoga đaka desetogodišnjaka. Zna se što znači imenovati: npr., predsjednik republike imenuje veleposlanike, on ih dakle postavlja na te položaje. Eto i zadatka za našega đaka: ?Imenuj prvog hrvatskog kralja.? Dakle, postavi onoga kojega ti želiš, za prvoga hrvatskoga kralja... Pa nema veze što ne bi bio prvi, kao što nema veze to što nas i neke školske knjige uvjeravaju da države Hrvatske nije bilo stoljećima, iako to nije istina.
U tom udžbeniku slijedi pomalo zbrčkana povijest Hrvatske nije najjasnije kada je države bilo i kada je kao nije bilo. 'Težnja hrvatskog naroda za samostalnom državom ostvarena je 1941. godine osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske', piše, koja je nastala 'uz pomoć fašističke Italije i nacističke Njemačke te nije bila slobodna i u pravom smislu samostalna'. Đačić državničić koji imenuje hrvatskoga kralja sigurno zna što znači fašistički i nacistički... Evo i pitanje iz radne bilježnice: Kako se zvao rat koji je na prostoru Hrvatske trajao od 1941. do 1945. godine?. Očekuje se odgovor Drugi svjetski rat. Nespretno?
Zapravo je to jedno drugačije pitanje s promijenjenim sastavnicama; dâ se rekonstruirati ovo: 'Kako se zvao rat koji je ne prostoru Jugoslavije trajao od 1941. do 1945. godine'? Odgovor na to jest 'Narodnooslobodilački rat.' Za onu povijest imamo samo prostor te zemlje i jedan rat svojega imena, na prostoru te zemlje. I ne može se samo tako to na hrvatski način 'pretvoriti' u onakvo pitanje, i tako olako ne spomenuti da je Drugi svjetski rat bio tragedija na mnogo širim prostorima... Odmah za tim ide veoma jasno i kratko pitanje, za koje naš desetogodišnji stručnjak mora znati odgovor: 'Upiši puni naziv države čija je kratica bila NDH.'
Naziv? Ime! Kratica? To bi bila skraćenica, no naziva se to (ne imenuje se!) i kraticom, dobro. Pa ispod toga: treba napisati imena svih šest republika Druge Jugoslavije (za koju je dano samo jedno, zadnje ime, ono SFRJ) i vidi se nepoštovanje autora prema hrvatskom paru riječi različita značenja naziv i ime i neko poštovanje prema 'bivšoj državi', zbog velikoga slova: 'Tvoj zadatak je (...) upisati naziv pojedine Republike.'
Hrvatska jest bila jedna od država jedne bivše savezne države. No je li Hrvatska već u onoj zajednici koja se zove Europska unija? Ma sigurno jest, rekao bi svatko tko već odavno može gledati kako se viju zastave EU pred hrvatskim ministarstvima.
