Gotovina je i dalje najčešće korišteno sredstvo plaćanja unutar europodručja. Više od polovice svih svakodnevnih transakcija u trgovinama, restoranima i drugdje lani se obavljalo kovanicama i gotovim novcem, objavila je Europska središnja banka (ECB). Udio gotovinskih plaćanja u eurozoni lani je bio 59%. Malta, Slovenija, Austrija i Italija su zemlje u kojima je plaćanje gotovinom i dalje dominantno, s udjelom u ukupnim plaćanjima od 69 do 77%, u Njemačkoj gotovina drži 63% plaćanja, u Francuskoj 50, a pri dnu su Finska i Nizozemska gdje je udio gotovine samo 20%.
Posljednji podaci za Hrvatsku iz 2020. pokazali su da je udio gotovine tada bio 54%. Premda se i dalje svi kunu u gotov novac, činjenica je da kartice i elektronička plaćanja preuzimaju igru. Godine 2016. udio gotovinskih plaćanja u europodručju bio je 79%, 2019. 72%, a lani je pao na 59%.
Pandemija i strah od širenja zaraze preko novčanica taj su trend samo ubrzali. Vrijednost robe manja od 50 eura uglavnom se plaća gotovinom, dok se veće vrijednosti, zbog ekonomičnosti, češće plaćaju karticama. Novost je i što se utrostručio raniji udio plaćanja preko mobilnih aplikacija s 1% u 2019. na 3% u 2022. Poraslo je i beskontaktno kartično plaćanje koje sada čini 62% svih kartičnih plaćanja. Unatoč sklonosti bezgotovinskom plaćanju, 60% potrošača u europodručju navodi da im je važna mogućnost plaćanja gotovinom.
- Nastavit ćemo podržavati dostupnost različitih instrumenata plaćanja - navode Ulrich Bindseil i Doris Schneeberger u najnovijem blogu ECB-a. - Kako se gotovina i dalje široko koristi i cijeni, predani smo održavanju gotovine i nastavit ćemo se brinuti da bude dostupna. To znači da ćemo jamčiti opskrbu novčanicama eura, koordinirati njihovu proizvodnju i osigurati njihovu sigurnost i otpornost na krivotvorenje. Radimo na novim temama i dizajnu budućih novčanica.
Cilj je imati novčanice s izgledom koji je još bliži europskim građanima - poručuju centralni bankari te podsjećaju da središnja banka radi i na potencijalnom izdavanju digitalnog eura. Istraživanja vezana za razvoj digitalnog eura počela su u listopadu 2021. i očekuje se da će trajati do listopada 2023. ECB ispituje mogućnosti oblikovanja digitalnog eura i njegove distribucije te utjecaj koji bi mogao imati na tržište, no još je jako puno otvorenih pitanja kako bi digitalni euro funkcionirao u praksi. Očekuje se da će središnja banka u Frankfurtu potkraj ove godine donijeti odluku o razvoju digitalne novčanice.
VIDEO Hrvati podijelili iskustva prvih dana s eurom
