Izblijedjeli drveni križ na kojemu ni jedno slovo nije čitavo, uza zid, dalje od prolaza, gotovo neprimjetno podsjeća na legendarnog slavonskog razbojnika. Jovo Stanisavljević Čaruga u taj je grob položen krajem veljače 1925., nakon što je javno obješen zbog dokazanih devet ubojstava, 16 razbojstava i tri pljačke. Imao je 28 godina. Uvelo cvijeće i ostaci tanke žute svijeće dokaz su da se nekadašnjeg straha i trepeta slavonske ravni, koji iza sebe nije ostavio potomke, i danas ponetko sjeti.
- Tamo, prije čempresa, kod prozorčića - znalački pokazuju građani kada ih se upita za Čarugin grob.
Mnogi su zaboravljeni
Njegovo će posljednje počivalište kao nijemi svjedok povijesti ostati i generacijama kasnije jer se nalazi na popisu posljednjih počivališta pod zaštitom grada. Popis zaštićenih grobova, ukupno njih 91, prihvatilo je 2002. Gradsko poglavarstvo Osijeka.
- Neki od tih grobova su aktivni, a neke nitko ne koristi. No, bez obzira na to plaća li netko za njih grobnu naknadu, oni ne mogu biti likvidirani, ne može ih se dati nekome drugome na korištenje, i mi na neki način vodimo brigu o njima - kaže Davor Lamza, direktor osječkog Ukopa.
Ti su grobovi, objašnjava on, značajni zbog onoga što su pokojnici predstavljali za grad Osijek, zatim radi stilskih karakteristika spomenika ili, kao u Čaruginu slučaju, povezanosti s povijesnim događajima. U njima su pokopani odvjetnici, dobrotvori, liječnici, učitelji, aristokrati, prvi fotografi i novinari...
Na tom su popisu grob Srećka Kolundžića “koji je pao od taneta za štrajka 10. svibnja 1905.”, zatim počivalište stare dimnjačarske obitelji Kaltnecker, kao i osječke plemićke obitelji Šeper, vlasnika Pivovare. Zaštićeni su i grobovi Adolfa Waldingera, glasovitog slikara Osječke crtačke škole, skladatelja Paje Kolarića, Mate Strossmayera, brata biskupa Josipa Jurja, kao i roditelja nobelovca Lavoslava Ružičke, Stefana i Amalije.
- Zastanem ponekad kraj tih grobova jer je većina upečatljiva izgledom, ali ne znam koji su zaštićeni. Uglavnom svi samo projurimo kraj tih grobova, iako možda živimo u ulicama koje nose njihova imena - ispričala nam je Barbara B., koju smo zatekli na Aninu groblju.
Od ukupno 91 zaštićenog groba najviše ih se, njih 49 nalazi na Aninu groblju, a 30 ih je na Židovskom.
Nužna obnova
- U pregovorima smo s Gradom da se iz dijela spomeničke rente svake godine obnovi nekoliko zaštićenih grobova. Tako ćemo ih sačuvati od daljnjeg propadanja. Planiramo ove godine obnoviti dva ili tri na Aninu groblju - otkriva direktor Lamza.
