Zaduživanje

Građani već uzeli 227 mil. € kredita izvan RH, kamate će i u nas pasti

euri
Sanjin Strukić/PIXSELL
14.12.2010.
u 07:45

Ako se diže kredit izvan zemlje, jedina obveza prema državi prijavljivanje je HNB-u ako je iznos veći od 500.000 kuna

Europska centralna banka izvještava da su u listopadu prosječne kamatne stope na stambene kredite u EU bile 2,76 posto, a kretale su se od najnižih 2 posto u Finskoj do 4,88 na Cipru. Istodobno cijena stambenih kredita u Hrvatskoj iznosi 6,30 posto i male su šanse da će se uskoro spuštati. Banke u Hrvatskoj ipak samouvjereno dočekuju liberalizaciju deviznog poslovanja, koja od siječnja 2011. Hrvatima omogućuje slobodno prenošenje štednje u inozemstvo.

Banke bi mogle izaći iz RH

Banke vjeruju da ljudi nemaju motiva odlaziti van jer su im kamate na dugoročnu štednju 4,6 posto prema europskih 2,4%. Premda se izjašnjavaju da ne vjeruju u prelijevanje u inozemstvo, drukčiji se odgovor od njih i ne može očekivati s obzirom na to da bi populariziranjem povoljnijeg “bankarenja” izravno nanijele štetu svojim maticama koje su se u RH dosad obogatile na velikim maržama. Bez obzira na to odluče li se hrvatski građani na prekogranično zaduživanje ili ne, liberalizacija deviznog poslovanja prvi je korak koji vodi smanjenju kamata. Nova faza nastupit će ulaskom u EU i dodatnim otvaranjem novčanih tokova, u kojima neće biti logično da ista banka prakticira u jednoj zemlji dvostruko skuplje zaduživanje nego u drugoj. A tada, pak, ne bi bilo nerealno očekivati da zaključe kako im je neisplativo držati podružnice u RH i zatvore ih ili prodaju. Građani su već sada, navodi HNB, podigli 227 milijuna eura kredita u inozemstvu. Ne otkrivaju kakvi su ti krediti i odakle dolaze, a jedina obveza koju fizičke osobe imaju prema državi prijavljivanje je kredita iznad 500.000 kn HNB-u.

– Kada uđemo u EU, građani će sigurno tražiti povoljnije uvjete zaduživanja drugdje. Zasad to čine samo oni koji mogu ponuditi prihvatljiv kolateral – kaže analitičar i bivši član savjeta HNB-a Davor Novotny. On vjeruje da je većina trenutačnog inozemnog kreditnog zaduženja uglavnom vezana uz police osiguranja uzete u Austriji, koje su poslužile kao jamstvo za povoljno zaduženje. Stranci se kod nas mogu knjižiti na nekretnine, ali ne i na zemljište, pa i o tome ovisi koliko će inozemno zaduživanje postati značajno. Bankari se u pravilu drže “svog teritorija” kad su u pitanju klijenti, no leasing tvrtke i osiguravatelji puno su otvoreniji.

Kredit može uz vizu

– Police osiguranja ili leasinzi puno će se brže uzimati vani – kaže Novotny.

Na pitanje o mogućnosti kreditiranja hrvatskih državljana slovenska SKB, u vlasništvu Société Généralea, odgovara da odluka ovisi o osiguranju kredita i radnoj vizi u Sloveniji. Erste banka u Austriji ne odobrava kredite klijentima u Hrvatskoj, ali ako je posrijedi Hrvat koji živi, radi i gradi u Austriji, i to je moguće.

Ključne riječi

Komentara 43

OB
-obrisani-
10:07 14.12.2010.

\"Prava Hrvatina\" se zna uvjeravati da ne želi u EU savez iako je svijesna da nemre, da se nemre među prvu ligu ali ju to ne smeta da otiđe u EU po kredit, usput kupi Thompsonov CD i dalje uz domoljubno pjesmu sanja balkanske motive kako su drugi u EU nesposobni..

OB
-obrisani-
09:30 14.12.2010.

koja je ta budala koja će prijaviti udbi di su dignuli novac??!! uostalom šta se tiće hnb-a za privatni kredit izvan države??? kakve spike kom u nizam

JU
Jurišić40
18:25 14.12.2010.

14.12.2010. u 17:55h cvijece je napisao/la: Nije jasno kako slobodno štedjeti vani ako se jednokratno uz potvrdu banke može iznijeti iz zemlje najviše 3 000 E? Zar su i ti propisi promjenjeni ? Ako jesu,gdje to piše ? ------------------------------------ Mislimim da ovdje grijesis.. Ako imas cist novac mozes s njime raspolagat kako zelis. Jedino pri unosi vece sumo od 10 tisuca Eur u jednu zemlju trebas dokaz od banke da je to tvoj novac. Npr. Ides u Njemacku Kupit Auto od 20000 eura kod cistoga novca to ti nitko nemoze osporiti.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije