Drugi ovogodišnji kvartal završio je smanjenjem BDP-a od 0,7 posto pa smo sve bliže ostvarenju procjena o dodatnom padu BDP-a od jedan posto u ovoj godini. Hrvatska će tako biti jedna od rijetkih članica EU čija ekonomija pada pet godina zaredom, a lagani se oporavak opet prebacuje na iduću godinu.
– Ovo je najbolja stopa u mandatu ove Vlade i to je lagani oporavak. Rasle su sve komponente osim uvoza – optimističan je bio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji je sve učinio da minus prikaže kao plus.
Podbacila proizvodnja
– Trendovi se mijenjaju, što se vidi kod rasta investicija, a posebno državnih investicija koje su 30 posto veće u odnosu na 2012. godinu – rekao je Grčić komentirajući podatke Statističkog zavoda. Statističari kažu da je najveći napredak ostvaren na turizmu, ali ukupni je rezultat negativan jer se, uoči ulaska zemlje u EU, znatno povećao uvoz. Pretpostavlja se da je riječ o uvozu iz trećih zemalja te uvozu automobila, s kojima je Hrvatska imala povoljniji uvozni režim nego što će ga imati kao članica EU pa su uvoznici stvarali zalihe. Prema djelatnostima, najviše je podbacila proizvodnja u industriji, a povećala se proizvodnja struje i plina te turizam, što je i resorni ministar turizma potkrijepio brojkama.
– Turizam je bio jedan od ključnih faktora što je pad BDP-a usporen jer su prihodi u toj djelatnosti bili 6,6 posto viši nego lani i iznosili su 9,24 milijarde kuna – kazao je ministar turizma Darko Lorencin.
Za ekonomista Ljubu Jurčića pad je bio očekivan bez obzira gleda li se na njega statistički ili ekonomsko-politički. – Tonemo i dalje, i to je posljedica ekonomske politike ove Vlade. Povećali su poreze i cijene energenata, ali nisu ništa učinili da se digne domaća proizvodnja i rezultat je negativan – ističe Jurčić. Potpuniji statistički podaci bit će objavljeni 10. rujna, a iz onih koji su dosad obrađeni proizlazi da Grčićev optimizam ima slabašno pokriće ako se kretanja u drugom tromjesečju uspoređuju s ostvarenjem u prvom kvartalu 2013. godine. I Eurostat je 14. kolovoza objavio izlazak EU iz recesije na temelju rasta drugog kvartala u odnosu na prvi od 0,3 posto, dok je međugodišnji rast i u EU bio negativan (0,2 posto).
Zahvat u sivu ekonomiju
U Hrvatskoj narodnoj banci kažu da njihovi desezonirani, vremenski prilagođeni, podaci upućuju na blago povećanje u odnosu na prvi kvartal koje bi moglo biti 0,5 posto. Budući da su najviše odskočili ugostiteljstvo i turizam, analitičari dodatno češljaju podatke kako bi otkrili koliki je u svemu tome učinak fiskalizacije, a koliko stvarnog rasta. Tvrtke obuhvaćene fiskalizacijom povećale su prihode 60 do 120 posto, ali to povećanje nije rezultat rasta potrošnje, nego zahvata u sivu ekonomiju. Linić bi prema tome mogao imati prste i u padu koji je bio blaži nego što se očekivalo, no sigurno ne dovoljno da se ostvare njegove ružičaste procjene rasta u ovoj godini, od kojih će i službeno odustati kada provede drugi rebalans proračuna 2013. godine. Analitičari RBA slažu se s Grčićem da bi treće tromjesečje moglo donijeti blagi rast i, ako se on ostvari, napokon bi se zaustavilo sedam kvartala uzastopnog pada. Izgubljeno u pet godina Hrvatska u sadašnjem okruženju neće nadoknaditi do kraja ovog desetljeća.
>>HDZ o padu BDP-a: Gospodarstvo se raspada na očigled
>>Grčić: Prognoza rasta od 0,7 posto bila je nerealna
>>BDP i dalje pada: U drugom tromjesečju manji za 0,7 posto
