Mjere štednje u Grčkoj su završile!, slavili su jučer oni koji nikad nisu ni vjerovali da su trebale biti uvedene, barem u takvom obujmu.
Jučer je Grčka izašla iz “bailouta”, odnosno “programa spašanjava” u sklopu kojeg je u tri tranše pomoći “trojka” (MMF, Europska središnja banka i Europska komisija) toj zemlji posudila ukupno 289 milijardi eura od 2010.
To znači da se odsad zemlja ponovno može zaduživati na financijskim tržištima.
Fokus je većine izvještaja na teškom životu Grka koje pogodile mjere koje im je trojka nametnula i koji danas žive teže nego su živjeli tada.
Nezaposlenost najveća u EU
Zemlja je posljednjih godina uspjela ostvariti blagi gospodarski rast i primarni višak (gledan prije plaćanja kamata na javni dug) koji je ove godine planiran na 3,5 posto. No, kako su se javne financije stabilizirale nešto bolje od planiranog, vlada računa na 0,3 postotna poena veći višak za 2018. Nezaposlenost je pala na 19,5 posto, još uvijek najviše u EU, a gospodarski rast za 2018. planira se na oko 2 posto BDP-a.
Ne baš impozantne brojke, ali za zemlju koju su svi, uključujući i njene stanovnike, navikli gledati kroz leće visokog javnog duga i mjera štednje kojima se protiv tog duga bori, smjer se čini dobar.
Zauzvrat je stanovništvo moralo proći kroz ozbiljne mjere štednje kako bi se javne financije održale.
– Grčka ima i dalje dug put pred sobom – rekao je guverner tamošnje središnje banke Yannis Stournaras koji je očigledno svjestan da će za Grčku u sljedećim godinama ključno biti povjerenje međunarodnih tržišta.
– Ako Grčka odustane od onog što smo dogovorili, sada ili u budućnosti, tržišta će nas napustiti i nećemo biti sposobni refinancirati kredite na održivim temeljima – dodao je.
No, valja se prisjetiti kako je sve počelo. U listopadu 2009. socijalistički je premijer vlade koja je tek pristigla priznao da je deficit Grčke više nego dvostruko veći u 2009. godini nego je prikazivano, 12,5, umjesto šest posto BDP-a, te je otkriveno da su grčke administracije lagale jer su umanjivale rupu u javnim financijama. To nije sve jer ta zemlja je već jednom, 2004., priznala da je falsificirala razinu proračunskog deficita kako bi ostvarila zahtjeve EK-a za ulazak u eurozonu. Kao alibi navela je organizaciju Olimpijskih igara te godine.
Najgore umirovljenicima
– Najvažnija je poruka grčke krize da se javne financije ne mogu falsificirati. Dug na kraju dođe na naplatu i ne treba ga skrivati – rekao nam je profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Drago Jakovčević.
– Isto tako, posljednje godine pokazuju da se razina javnog duga može kontrolirati, uz obnovu povjerenja partnera. Grčka je uspjela vratiti rast, drži javni dug pod kontrolom – dodao je Jakovčević.
No, slaže se on s kritičarima, mjere štednje nisu dobro utjecale na tamošnje gospodarstvo. Fiskalna štednja, kaže, promašen je model, a posebno su nastradali grčki umirovljenici.
– Bilo bi bolje da su primijenili američku politiku iz 2007. pa nadalje koja je fokus stavila na povećanje potrošnje i mjere monetarne politike – dodaje Jakovčević.
Grčki premijer Alexis Tsipras, šef krajnje lijeve Syrize, rekao je prije dva mjeseca da će njegova vlada u svjetlu izlazaka iz ovih programa inzistirati na svojim starim priroitetima.
– Sad imamo priliku nastaviti s određenim olakšicama, smanjenjima poreza od 2019. godine te razvijati socijalnu državu – govori grčki premijer koji bi se danas trebao obratiti Grcima povodom izlaska iz programa spašavanja.
Za 2019. i 2020. godinu vlada je doduše najavila nova smanjenja mirovina prema dogovoru sa svojim vjerovnicima.
Stanovnici Grčke, posebno njen javni sektor, desetljećima su živjeli iznad mogućnosti pa je u malom manevarskom prostoru, koji su ostavile vrlo ozbiljne mjere štednje, trenutna grčka vlada usmjerila grčki brod prema mirnijim lukama. No, pitanje je koliko je uopće imala izbora i koliko je još posla čeka.
Grčka gurnula Sjevernu Makedoniju prema EU
Ahaahaaaa... najviše sati provedu na poslu kao da je to važno, Grci ko srbi. Zar smo zaboravili " kava plata takva vrata " ( od Yuga ) ili SFRJ ( sedam filozofira radi 1 ) ?